Represivne mjere Zapada prema izvozu Rusije imaju mali uticaj: 85% nafte nalazi kupce u Kini i Indiji preko „tankera u sjenci“
Kako se rat izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. sve više komplikuje, moskovski izvoz nafte – podložan američkim i zapadnim sankcijama – nastavlja da pronalazi svoj put u Kinu i Indiju, prema svježim industrijskim istraživanjima.
Krajem 2022, SAD i njihovi saveznici postavili su gornju granicu cijene od oko 60 dolara po barelu za teret ruske sirove nafte za pristup zapadnim uslugama potrebnim za transport, uključujući osiguranje i tankere. Ideja je bila da se ograniči, kako količina ruske sirove nafte, tako i zarada Moskve od prodaje nafte na globalnom tržištu.
No, prema Centru za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), čini se da skoro dvije godine na sankcije Zapada imaju mali uticaj zahvaljujući Kini i Indiji – dva najveća svjetska uvoznika sirove nafte.
U julu je Kina kupila 47% ruskog izvoza sirove nafte po obimu, a slijedi je Indija koja je činila 37%. Kupci u Evropskoj uniji uzeli su 7%, a Turskoj 6%.
Čini se da 2024. takođe slijedi obrazac trgovine naftom koji je dobro uspostavljen prošle godine između Moskve i Pekinga, a posebno Moskve i Delhija. Indijski uvoz iz Rusije čini nevjerovatnih 40% njene ukupne kupovine nafte na svjetskom tržištu.
Za kontekst, prije rusko-ukrajinskog rata, Delhijev uvoz ruske sirove nafte bio manji od 1% njegovog ukupnog uvoza. Sada je to mjesečno partnerstvo vrijedno skoro 3 milijarde dolara ili 1,85 do 1,95 miliona barela dnevno.
Prema fizičkim trgovinskim izvorima u Singapuru i Mumbaiju, ruska nafta Urals obično se trguje do 5-10% ispod cijene nafte tipa Brent. Popust služi kao podsticaj za kupce.
“Tankeri u sjenci”
Ali šire prodajne cijene još nijesu ni blizu gornje granice koju predviđaju zapadnjačke nacije. To je najvećim dijelom zahvaljujući flotama tamnih ili ‘sjenskih’ tankera, odnosno tankera s nejasnom vlasničkom strukturom stvorenom kroz različite subjekte, što otežava utvrđivanje ko ih zapravo posjeduje ili kontroliše, kao i prisiljava ih da slijede sankcije Zapada.
CREA je napomenula da je: „81% ukupne vrijednosti ruske morske sirove nafte prevezeno tankerima ‘u sjenci’, dok su tankeri u vlasništvu ili osigurani u zemljama koje primjenjuju ograničenje cijena činile 19%.
“Rusko oslanjanje na tankere koji su u vlasništvu ili osigurani u zemljama G7 palo je zbog rasta ‘tankera u sjenci’. To kasnije utiče na moć koalicije da snizi gornju granicu cijena i utiče na prihode Rusije od izvoza nafte.”
Iako je bilo poziva na suzbijanje uticaja “tankera u sjenci”, to se u praksi pokazalo veoma teškim. Sa svoje strane, CREA je predložila: „Zemlje koje uvode sankcije trebalo bi da zabrane prodaju starih tankera vlasnicima registrovanim u zemljama koje ne provode politiku ograničenja cijena nafte.
„Ovo bi pomoglo u ograničavanju ‘tankera u sjenci’ koji se koriste za transport ruskih fosilnih goriva, što je uočeno od njihove pune invazije na Ukrajinu.”
Nije u pitanju samo nafta
epreNafta nije jedini ruski izvoz fosilnih goriva koji pronalazi put do Kine i Indije. S obzirom da su obje zemlje glavni potrošači uglja, neizbježno je i moskovski ugalj završio na njihovim obalama.
„Od 5. decembra 2022. do kraja jula 2024. Kina je otkupila 45% ukupnog ruskog izvoza uglja, a slijedi Indija (18%). Turska (10%), Južna Koreja (10%) i Tajvan (5%) zaokružuju lista prvih pet kupaca”, rekao je CREA .
(Investitor)