Kurti dopunio krivičnu prijavu protiv Spajića: Što ne smijeniše i Milića?
Smijenjeni generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artan Kurti podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv premijera Milojka Spajića zbog zloupotrebe službenog položaja.
Kurti je u prijavi dostavio rješenje Vlade od 9. novembra 2023. godine, kojim je razriješen sa mjesta generalnog inspektora u ANB-u.
– Rješenjem Vlade Crne Gore od 22.7.2022. godine, za generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost imenovan je Artan Kurti, pa imajući u vidu da generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost postavlja i razrješava Vlada na predlog predsjednika Vlade, da je generalni inspektor za svoj rad odgovoran Vladi, te da ga je imenovala Vlada čiji je mandat prestao 31.10.2023. godine, Vladi Crne Gore je predloženo da se generalni inspektor razriješi, što je Vlada i prihvatila – navedeno je u rješenju.
Kurti je ocijenio da to znači da je razriješen jer ga je imenovala 43. Vlada, čiji je mandat prestao 31. oktobra 2023. godine. On tvrdi da je Spajićeva vlada znala da on nije imenovan na vršioca dužnosti, nego na puni mandat od pet godina.
– To upućuje na jasan zaključak da se radi o direktnom umišljaju predsjednika Vlade da predloži Vladi Crne Gore da generalnog inspektora nezakonito razriješi sa dužnosti, jer isti je znao da generalnom inspektoru ne prestaje mandat prestankom mandata 43. Vlade Crne Gore. Ovo iz razloga što je onda u tom slučaju trebalo da prestane mandat i direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer je i on imenovan na puni mandat u periodu od pet godina, pa je shodno tome istom pribavljena korist, a razriješenom generalnom inspektoru nanijeta šteta, odnosno teže povrijeđeno pravo, čime je ispunjen osnovni uslov za krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG – šteta, pribavljena korist i teža povreda prava – piše u dopuni prijave.
Upravni sud je u martu poništio odluku o razrješenju Kurtija, uz konstataciju da obrazloženje o prestanku mandata treba da sadrži konkretne i jasne razloge, a da to ne može biti činjenica da ga je imenovala 43. Vlada.
U ponovnom postupku, Vlada je 18. aprila ponovo razriješila Kurtija, uz obrazloženje da analizirajući ozbiljnost obavljanja radnih zadatka generalnog inspektora koji su propisani Zakonom o ANB, te važnost povjerenja Vlade u njegov rad, 44. Vlada nije poklonila vjeru uspješnosti rada i vršenju radnih zadataka generalnom inspektoru Kurtiju. Po njegovoj novoj tužbi, Upravni sud poništava odluku Vlade i odlučuje meritorno u sporu pune jurisdikcije.
Kurti u dopuni prijave navodi da Vlada ne samo da ne izvršava pravosnažnu i izvršnu odluku suda, nego je ne poštuje, posebno kada u obrazloženju rješenja o razrješenju ponovo navodi razloge za imenovanje, a ne za razrješenje. Vlada se, kako navodi, poziva na njegovu raniju osuđivanost, dok je Upravni sud Crne Gore u obrazloženju jasno ukazao da imenovanom licu prestaje mandat razrješenjem ako je osuđeno na bezuslovnu kaznu zatvora u toku trajanja mandata, odnosno ako je osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, što u konkretnom nije slučaj.