Pojas rđe presudan u predsjedničkoj kampanji u Americi: Kamala Haris pokušava da im se dodvori govoreći o poslovima umjesto o oružju

Jedna od najvažnijih lekcija koju je potpredsjednica SAD i izgledna kandidatkinja demokrata na predstojećim izborima Kamala Haris naučila iz neuspješne kampanje Hilari Klinton prije osam godina je to da je bolje razgovarati o poslovima nego o oružju u tri države Pojasa rđe koje su ključne za dolazak u Bijelu kuću, piše „Gardijan“.

Rezultat u sedam tzv. kolebljivih država donosi prevagu na predsjedničkim izborima – u Arizoni, Nevadi, Sjevernoj Karolini, Džordžiji u tzv. Pojasu sunca, i presudnim – Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu iz Pojasa rđe, za koje obije kampanje, i demokratska i republikanska, vjeruju da je odlučujući.

Upravo s tim u vezi treba gledati na Trampov izbor senatora iz Ohaja (takođe Pojas rđe) Džej Di Vensa za potpredsjednika, kao i na spekulacije da će kandidat za potpredsjednika Kamale Haris biti guverner Pensilvanije Džoš Šapiro. Ozbiljni kandidati za tu funkciju su i guverneri Tim Valc iz Minesote i Endi Bešir iz Kentakija.

Harisova je i postavila guvernerku Mičigena Grečen Vitmer za kopredsjedavajuću kampanji. Vitmerova je dragocjeno pojačanje timu ako se ima u vidu da je pobijedila kandidata kojeg je 2022. podržao Tramp – demokrate su tada preuzele kontrolu nad Mičigenom prvi put posle 45 godina.

Sve ovo je prećutno priznanje koliko je kampanja Hilari Klinton pogriješila 2016, ocjenjuje „Gardijan“ i podsjeća da se kampanja supruge bivšeg predsjednika SAD Bila Klintona fokusirala na birače iz gradova zanemarujući ruralna područja i radničku klasu koji trpe posljedice globalizacije i prebacivanja proizvodnje u druge države.

Zvaničnici sindikata su se žalili da Klintonkin tim nije poslušao savjete da više razgovara o zaštiti radnih mjesta, a manje o kontroli oružja, što je pak iskoristio Tramp.

Harisova je potencijalni kandidat demokrata manje od dvije nedelje, ali je već stekla poziciju protiv Trampa u svim osim u jednoj od sedam kolebljivih država.  Anketa Koledža Emerson pokazala je da joj ide bolje od Bajdena u Pojasu rđe i da je tik uz Trampa u tri ključne gorepomenute države. Druga anketa daje joj čak 11 odsto prednosti u Mičigenu i dva u Viskonsinu, iako zaostaje za Trampom četiri procenta u Pensilvaniji.

Britanski list dodaje da Harisova bolje stoji od Bajdena među starijom populacijom, bijelcima bez fakultetske diplome – dvije najvažnije demografske grupe u Pojasu rđe. Takođe, sva je vjerovatnoća da će privući crne glasače na birališta, što je odlučujuće za pobjedu u Mičigenu, ali značajno i za Viskonsin i Pensilvaniju.

Harisovoj bi u Mičigenu mogao pomoći i njen suzdržaniji stav o ratu Izraela u Pojasu Gaze budući da ova savezna država ima mnogobrojno muslimansko stanovništvo i jer je Bajden tamo izgubio podršku upravo zahvaljujući svojoj bespogovornoj podršci Izraelu (dobio je nadimak Genocidni Džo).

(RT)