Zbog izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje: Ostojić osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora
Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom je optuženi Miloš Ostojić oglašen krivim zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje, saopšteno je iz Apelacionog suda.
Podsjetimo, Ostojić koji je u tom trenutku bio predsjednik Revizorskog odbora Luke Bar, u aprilu 2023. godine u objavama na svom Fejsbuk profilu vrijeđao je Bošnjake, nazivajući islam lažnom vjerom. Odbor direktora i menadžment “Luke Bar” ogradio se od tih objava i inicirao postupak smjene Ostojića.
„Apelacioni sud Crne Gore je dana 05.07.2024.godine donio presudu kojom je odbio kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i branioca optuženog Miloša Ostojića i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici K.br. 101/23 od 28.03.2024.godine. Time je postala pravnosnažna presuda kojom je optuženi Miloš
Ostojić oglašen krivim zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje“, navode iz Apelacionog suda.
Kako su kazali, protiv prvostepene presude žalbu je izjavilo Više državno tužilaštvo u Podgorici sa predlogom da se presuda ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje i branilac optuženog, koji je predložio da se prvostepena presuda preinači ili ukine.
„Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore žalbe su neosnovane. U presudi se navodi da je prvostepeni sud u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne za pravilnu ocjenu postojanja djela i krivice optuženog. Navedeno je da po ocjeni prvostepenog suda, što prihvata i drugostepeni sud, izražavanje optuženog koji je na javno dostupnim profilima društvenih mreža, podsticao na mržnju prema pripadnicima islamske religije i prema narodu bošnjačke nacionalne pripadnosti, neodređen broj lica, ne može biti zaštićeno pravom na slobodu izražavanja, jer samo pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo i podliježe ograničenjima iz člana 10 stav 2 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 47 stav 2 Ustava Crne Gore“, ističu iz Apelacionog suda.
Ocijenjeno je da je u konkretnom slučaju miješanje države kroz izricanje krivične sankcije bilo predviđeno zakonom, preduzeto u cilju ostvarenja legitimnog cilja i neophodno u demokratskom društvu kako bi se spriječilo javno podsticanje drugih na mržnju neodređenog broja lica.