Danas je Ivanjdan: Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, jedan od tri rođendana koji Crkva slavi
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Ivanjdan, praznik rođenja svetog Jovana Krstitelja, jedan od tri velika praznika posvećena svetitelju za čije se ime vezuje krštenje Isusa Hrista na reci Jordanu i početak hrišćanske propovjedi.
Rođenje svetog Jovana je jedno od tri velika rođenja (roždestva) koje slavi SPC, pored Božića praznika Rođenja Isusa Hrista i Male gospojine, praznika Rođenja Presvete Bogorodice.
Sveti Jovan je rođen šest mjeseci prije Isusa Hrista pa se u pravoslavnoj crkvi na Ivanjdan, pored susreta Bogorodice i Jelisavete, majke Jovana Krstitelja, pominje i potonje rođenje Isusovo.
Prema Jevanđelju po Luki, Bogorodica je posle Blagovjesti posjetila svoju blisku rođaku Jelisavetu i saopštila joj da će roditi sina.
U Jevanđelju je zapisano takođe da je rođenjem Jovanovim ispunjeno proročanstvo anđela o daru Božjem Zahariju i Jelisaveti koji su u dubokoj starosti dobili potomstvo.
Naime, šest mjeseca prije svog javljanja u Nazaretu Bogorodici, prvosvješteniku Zahariji u Jerusalimski hram se javio anđeo Gavrilo. Prije nego što je objavio čudesno začeće Bogorodice, anđeo je objavio starici Jelisaveti, ženi Zaharijinoj, da će roditi sina.
Zaharija nije odmah povjerovao riječi anđela Gavrila i ostao je nem sve do osmoga dana po rođenju deteta, tada je pri obrezivanju i davanju imena Zaharije na daščicu napisao ime Jovan i progovorio.
Crkvene knjige belježe da je Jovan bio pravo čudo od samog rođenja. Osmi dan po rođenju srodnici i prijatelji su došli da obrežu dijete i da mu nadenu ime. Zaharija, otac djetetov, postao je nijem kada je saznao da će mu žena roditi sina, pa je napisao na jednoj dasci ime – Jovan i tog trenutka vratila mu se sposobnost govora.
Car Irod, koji je vladao u to vreme, kada je saznao da se rodio prorok Sveti Jovan, naredio je da se pobiju sva novorođena djeca u Vitlejemu, ali majka Jelisaveta je uspjela sa svojim sinom da pobjegne u pustinju.
Međutim, posle nekog vremena je umrla, a mali Jovan je ostao sam u pustinji. Tamo je ostao sve do onog trenutka kada je dobio znak od Boga da je vrijeme da prethodi i najavi dolazak Hristov.
Sveti Jovan, savremenik i rođak Isusa Hrista i treći po dostojanstvu u hrišćanskoj crkvenoj jerarhiji, veoma je poštovan kao primjer čvrste volje, odvažnosti i pravičnosti.
Običaj bratimljenja
Ivanjdan je česta slava pravoslavnih hrišćanskih porodica u Srbiji a za praznik su vezani i mnogobrojni narodni običaji.
U narodu postoji običaj bratimljenja „po Bogu i svetom Jovanu“.
Ivanjdan se može nazvati i devojačkim praznikom, jer je čitav niz rituala povjeren djevojkama.
Na Ivanjdan se bere ljekovito bilje, a praktikuje se i lijep običaj da se od ivanjskog i drugog livadskog cvijeća pletu vijenci.
Tim vijencima se kite hrišćanski domovi, zgrade i obori. Oni simbolišu lepotu prirode, koju je Bog stvorio i darovao čovjeku na uživanje, a istovremeno nas podsjećaju da naši životi trebaju da obiluju vrlinama i dobrim djelima.
U vinogradima se ništa ne radi. Tri dana prije i tri dana posle Ivanjdana se ne ulazi u vinograd, a vjeruje se da baš tad najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan.
Poznat je i običaj paljenja ivandanskih vatri, koje su ljetnji pandan paljenju Badnjaka. Veče pred Ivandan palile su se lile i obnosile oko kuća, zgrada, njiva, torova, pa čak i oko čitavog sela, čime se stvarao magijski vatreni krug u koji ne mogu da prodru zle sile.