Gujon: Članstvo Srbije u EU je naš strateški cilj, kome smo maksimalno posvijećeni

Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju, u razgovoru za Kurir govori, između ostalog, o ciljevima novoosnovane Vladine kancelarije na čijem je čelu, o tome što mu prištinske vlasti već šest godina zabranjuju ulazak na Kosovo i Metohiju, kao i o nedavno održanim izborima za Evropski parlament i evropskom putu Srbije.

Krajem maja imenovani ste za direktora Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju. Koji je njen cilj?

– Naš cilj je da poboljšamo imidž Srbije u svijetu. Naša misija je da kreiramo jasne poruke namijenjene međunarodnoj javnosti, ističući ne samo bogatu kulturnu baštinu, istoriju ili umjetnost već i ekonomske prioritete i težnje Srbije ka stabilnosti i miru. U aktivnoj saradnji sa stranim medijima obezbijedićemo tačne informacije i aktivno ćemo se suprotstavljati svim netačnim predstavama i stereotipima koji postoje.

Široj javnosti u Srbiji poznati ste kao veliki humanitarac koji pomaže Srbima na KiM, kako se nosite s tim što vam je zabranjen ulazak na KiM i šta mislite kada će se to promijeniti?

– Prije šest godina zabranjen mi je ulazak na Kosovo. Tada sam uhapšen, pretresan i izložen pretnjama kosovske policije. Sve to je ostavilo dubok trag na mojoj porodici. Najvažnije je da naša humanitarna organizacija nastavlja s radom, pružajući podršku Srbima na Kosovu i Metohiji uprkos izazovima s kojima smo se suočili. Zabranu ulaska u južnu srpsku pokrajinu posmatram takođe u kontekstu širenja terora i straha među srpskim življem, što vrhunac dostiže za vrijeme trenutne vlasti Aljbina Kurtija. Zabrana mog ulaska na prostor KiM, a samim tim i pokušaj sprečavanja humanitarnog rada, mali je deo jasne namere da se sprovede etničko čišćenje Srba pomoću modela koji nazivamo „tiha oluja“. Smatram da ničija nije gorela do zore, tako da vjerujem da će se situacija promeniti i da će Srbi na KiM jednog dana živjeti slobodno, a da ću ja imati slobodu da ih posjetim. Radujem se tom danu.

Nedavno su održani izbori za Evropski parlament, kako ih komentarišete? Da li će nova garnitura zvaničnika EU ubrzati proces ulaska Srbije u tu organizaciju?

– Rezultati izbora za Evropski parlament definitivno nam daju šansu da proširimo mrežu evroparlamentaraca koji su spremni da čuju i naše argumente u vezi sa očuvanjem naših vitalnih nacionalnih interesa i da ih uvaže kao relevantne u svojim političkim stavovima. Ovu šansu ćemo iskoristiti ako svi budemo zajedno i naporno radili, i svakako da će i to biti jedan od zadataka kancelarije na čijem sam čelu, a upravo afirmativnim predstavljanjem Srbije u svijetu. Pitanje članstva Srbije u EU ostaje naš strateški cilj, kom smo maksimalno posvijećeni, iako to dodatno komplikuje teška geopolitička situacija. Na tom putu, koji donosi mnogo benefita, Vlada Srbije vodi računa o očuvanju srpske kulture i tradicionalnih vrijednosti.

Odnosi Francuske i Srbije

Više od 80 odsto francuskih investicija za Zapadni Balkan dolazi u Srbiju

Kako gledate na dosadašnje odnose Francuske i Srbije? Jeste li zadovoljni saradnjom? Ima li mesta za unapređenje i u kojim segmentima?

– Podatak da je u posljednjih pet godina utrostručena trgovinska razmjena između dvije zemlje, a da više od 80 odsto francuskih investicija za Zapadni Balkan dolazi u Srbiju najbolje govore da su naši ekonomski odnosi u konstantno uzlaznoj putanji. Prostora za unapređenje saradnje uvijek ima, a to se svakako ogleda u energetici i namjenskoj industriji. Specijalizovana izložba Ekspo, koju naša država organizuje 2027. godine, sjajna je prilika da se Francuska i ostale zemlje dodatno promovišu i očekujem da izuzetno veliki broj francuskih kompanija zauzme svoje mjesto u velelepnom kompleksu koji ubrzano dobija svoje konture u Surčinu.

Mogu li ovi izbori uticati na drugačiji stav kad je riječ o pitanju KiM? Koliko i konkretno i izbori u Francuskoj mogu da promene stav te države prema KiM?

– Izbori za Evropski parlament su donijeli najviše razočaranja pronatovskoj opoziciji u Srbiji, jer su neki njihovi favoriti ostali bez mandata. Ovde mislim na prvoborce protiv interesa Srbije poput Viole fon Kramon i Klemena Grošelja, ujedno i najstrastvenije zagovornike nezavisnosti tzv. države Kosovo. Jasno je da do radikalne promijene mišljenja o pitanju Kosova i Metohije u EU neće doći i mi tu situaciju moramo da posmatramo racionalno. Dokaz da borba jeste teška, ali ne i nemoguća pokazuje primjer članstva tzv. države Kosovo u Savetu Evrope, što se i pored svih pritisaka nije dogodilo. Ujedno je to dio mog odgovara na drugi deo pitanja, a tiče se odnosa Francuske prema kosovskom pitanju u kontekstu nedavne posjete predsjednika Vučića ovoj državi. Gorepomenuto članstvo se nije desilo zahvaljujući odličnim ličnim odnosima između predsednika Vučića i predsjednika Makrona. Ko god da pobedi na predstojećim izborima, biće predstavnik francuske države i mi ćemo s njima nastaviti da vodimo razgovore i o tom pitanju.

O Srbima u EP

Most sa Srbijom

Izvjestan broj Srba ušao je u Evropski parlament u različitim zemljama. Među njima je i Francuz srpskog porijekla Aleksandar Nikolić iz stranke Marin le Pen. Da li ga poznajete? Jeste li mu čestitali? Kako komentarišete njegov izbor u EP?

– Naravno! Pored Aleksandra Nikolića, zamalo da u parlament uđe i Konstantin Dobrilović iz FPO u Austriji i Andrea Kotarac iz stranke Marin le Pen. Imamo sve više i više Srba iz naše dijaspore koji su aktivni u evropskoj politici. David Bilbija iz SPO iz Austrije je, na primjer, kandidat za poslanika u Austriji krajem septembra. Supruga Aleksandra Nikolića je takođe u drugom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj, kao i Andrea Kotarac. Ranije smo imali jednog poslanika srpskog porijekla u francuskom parlamentu iz Makronove stranke, Živka Paka. Sve te ljude sam upoznao. Oni su lojalni građani zemalja u kojima žive, ali su ujedno i most sa Srbijom jer, pored razumijevanja francuskog i nemačkog jezika i njihove kulture, razumiju i srpski jezik i kulturu, a to je velika prednost. Bez obzira na to kojim strankama pripadali, oni su resurs za Srbiju.

Nedavno je održan svesrpski sabor. Koliko je bio važan za srpski narod?

– Moramo da podsjetimo da je svesrpski sabor došao kao odgovor na sramnu rezoluciju o lažnom genocidu u Srebrenici, koja je usvojena u Generalnoj skupštini UN. Poraz država koje su podržavale i inicirale ovu rezoluciju ukazuje na hrabru borbu koju je vodila jedna slobodarska Srbija. Iz tog razloga upravo teže da i ovaj sabor predstave u kontekstu narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i da zadrže narativ u kom je Srbija jedini krivac za sve loše što se dešava u Bosni i Hercegovini. Svesrpski sabor je promovisao jedinstvo srpskog naroda, koji živi u više država, ne zaboravimo i predstavnike Srba iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije, upravo preko kulture, tradicije, ćiriličnog pisma, ali i zajedničkih infrastrukturnih projekata koji treba da olakšaju naše povezivanje. Morao bih da istaknem i memorijalni kompleks Donja Gradina, koji će biti posvijećen žrtvama genocida u Jasenovcu i čija izgradnja je definisana kao apsolutni prioritet Republike Srbije i Republike Srpske. Narodna skupština Republike Srpske je 2. jula usvojila ovu deklaraciju, što će uskoro učiniti i naši narodni poslanici, i to jasno pokazuje da će Srbija uvek biti uz Republiku Srpsku, kao garant izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Vaše ime se posljednjih dana dosta pominje u pojedinim medijima, i to zbog davanja novca desničarskim organizacijama. Kako komentarišete te optužbe?

– Neistiniti navodi, plasirani u tekstu koji je objavio kontroverzni Radio Slobodna Evropa, a prenijeli N1, Danas i slični mediji, imali su za cilj demonizovanje srpskih udruženja iz regiona predstavljajući ih kao desničarske organizacije. Kao političar ću se uvijek zalagati za što veću medijsku slobodu u Srbiji i boriti protiv lažnih vijesti, koje ugrožavaju naše pravo da budemo nepristrasno informisani. Pogotovo kada te lažne vijesti plasiraju moćni međunarodni medijski konzorcijumi koji nastupaju sa svojih moralnih visina, a protiv srpskih interesa. Lično smatram neumesnim da nam pridike o finansiranju kulturnih projekata od svega nekoliko hiljada evra drže mediji poput Slobodne Evrope ili N1, koji se finansiraju milionskim iznosima iz inostranstva, a sve u cilju širenja neistine i negativne propagande usmjerene protiv srpskog naroda i srpskih interesa.

Kurir.rs