Koprivica: Nedopustive poruke Milatovića povodom Rezolucije o Jasenovcu: Stao je na stranu Zagreba koji se nije pokajao zbog genocida u NDH

Izjava Jakova Milatovića da je predsjednik Evropskog saveta Šarl Mišel odložio posjetu Podgorici zbog Rezolucije o Jasenovcu najblaže rečeno je skandalozna. Kao što je skandalozno, ali i očekivano, što bi Zagreb sada da kazni poslanike Crne Gore koji su glasali za Rezoluciju, ocjenjuje za Sputnjik filozof Časlav Koprivica , profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu

„Čak i da se ne slaže sa rezolucijom, stvar je lošeg ukusa da se Milatović kao predstavnik jedne grane vlasti stavlja na stranu Zapada, umjesto da makar formalno bude na strani predstavnika naroda“, ocenjuje Koprivica

On tako komentariše izjavu crnogorskog predsjednika koji je, sudeći po onome što je napisao na društvenim mrežama, ubjeđen da je Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, odložio zvaničnu posjetu Podgorici zato što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.

„Smatram da su politički akteri koji obavljaju najvažnije funkcije u zemlji dužni da, umjesto relativizacije i izvrtanja realnosti, odgovornije pristupaju u odnosu na ono što su državni interesi Crne Gore“, naveo je Milatović na društvenoj mreži Iks svaljujući odgovornost zbog odlaganja Mišelove posjete na crnogorsku vladu i parlament, iako sa Mišelove strane razlog nedolaska nije obrazložen.

Na Milatovićevoj strani našla se i crnogorska opozicija – i ona je ubjeđena u isto što i Milatović. Ipak, Milatovićeva želja će biti ispunjena i srešće se sa šefom briselske birokratije, ali u Briselu.

Zapad želi da Srbi njeguju kolonijalnu svest

Prema Korpivicinim riječima, liberalne i proevropske snage u regionu konstantno govore kako su za Zapad važni samo budućnost i bolji standard, da se na tim stranama ne bave „tričarijama“ koje se tiču prošlosti. Međutim, sada vidimo da visoki evropski činovnik navodno otkazuje posjetu zbog nečega što je izglasala Skupština Crne Gore, a tiče se prošlosti nekadašnje Jugoslavije. Pri tome, imamo samo interpretaciju predsjednika Crne Gore, a ne i zvanični stav Brisela.

„Tako da to ostaje donekle pod znakom pitanja. U svakom slučaju, otkazivanje posjete može biti indikativno i može ukazivati na to da (a to smo znali i ranije) vodećim snagama na Zapadu nije stalo da imamo samostalan stav prema sopstvenoj prošlosti, već da preuzimamo njihov stav o tome šta se ne samo dešavalo kod njih, nego šta se i kod nas dešavalo, što govori o tome da je tamo mejnstrim negovanje kolonijalne svesti kod nas“, kaže Koprivica.

Ocjena da je, kada se radi o Jasenovcu, riječ o relativizaciji i izvrtanju, za Koprivicu je, kako kaže, neoprostiva. To znači da Milatović ne podržava samo ambiciju Zapada da upravlja našom sviješću, već stoji na hrvatskom, to jest ustaškom stanovištu:

„On staje ne samo na stranu Brisela, već na stranu Zagreba koji se nikada nije pokajao zbog zločina koji su nad Srbima izvršeni u NDH. Na kraju krajeva i sadašnja Hrvatska baštini tekovine NDH u faktičkom smislu, jer je dovršila posao koji su započele ustaše od 1941. do 1945. godine“, navodi naš sagovornik.

Hrvatska želi da kontroliše srpsko sjećanje

U tom smislu naš sagovornik posmatra i predlog saborskog zastupnika Mira Bulja iz Mosta, da se svi poslanici crnogorskog parlamenta koji su glasali za rezoluciju proglase za nepoželjne osobe zbog, kako je rekao, „instrumentalizacije sjećanja na žrtve Jasenovca“ u svrhu, kako je naveo, „ostvarivanja ciljeva politike ‘Srpskog sveta’, nastavka velikosrpske politike iz 90-ih godina“.

Njegovo mišljenje dijeli i zastupnica HDZ-a Danica Baričević, za koju je rezolucija „neprihvatljiva, nevjerovatna i bizarna“.

„Neprihvatljivo je da država koju Hrvatska smatra dobrosusjedskom, kojoj je godinama pomagala da uđe u NATO i koja u budućnosti možda uđe i u EU, donosi sada takvu rezoluciju“, rekla je Baričevićeva.

Hrvatski stav prema rezoluciji može biti samo negativan i ne iznenađuje, jer se ta država nikada nije suočila sa svojom ustaškom prošlošću, smatra Koprivica. Štaviše, tu je prošlost ona devedesetih godina nadgradila i ugradila je u svoju aktuelnu nezavisnost, jer su oni koji su se devedesetih borili za hrvatsku nezavisnost bili inspirisani tradicijom NDH.

„Hrvati koji su u Drugoj Jugoslaviji imali monopol na politiku sjećanja, odnosno zabranjivalo se Srbima sjećanje na svoje žrtve, sada, kada su se otcijepili od zajedničke države imaju ambiciju da kontrolišu ko se kako i čega sjeća i u drugim državama koje su nastale procesom razbijanja Jugoslavije“, kaže Koprivica.

Kapaciteti same Hrvatske nisu dovoljni za takve ambicije, ali ona u tome ima podršku Zapada, dodaje on.

Čega se Zapad plaši

Koprivica ne vjeruje da Hrvatska ima dovoljno političke snage da izvrši pritisak na Šarla Mišela da ne dođe u posjetu Crnoj Gori. Ono što može biti problem za briselsku birokratiju jeste shvatanje da od toga kako se tumači prošlost zavisi kako će ljudi sagledavati sadašnjost, kakve će strahove i nadanja imati i kako će se odnositi prema budućnosti, uključujući i političku budućnost. To se vidi iz stavova Zapada prema raspadu bivše Jugoslavije, takozvanoj haškoj pravdi, kao i stavovima prema sukobu u bivšoj Ukrajini, navodi Koprivica.

Ideja da Srbi tvrde da su bili žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, može veoma lako da generiše vrstu svijesti koju na Zapadu ne vole kod nas, a to je suprotnost kolonijalnoj svijesti. Ona veoma lako može da dovede do toga da se povuče linija kontinuiteta u djelovanju Evrope prema nama – 1914, 1941, 1991, odnosno 1999. godina.

„Dakle, ma koliko se oni zaklinjali u liberalizam, u nekakvu ekstremnu permisivnost prema manjinama, prema drugosti, prema LGBT ideologiji, oni, kada je reč o grijehovima Zapada prema Srbima i prema Rusima, nikada nisu priznali krivicu“, objašnjava Koprivica i dodaje da, ako se, na primjer, govori o procesu denacifikacije u Njemačkoj, problem su bili genocidi nad Jevrejima i Romima, ili o progonu homoseksualaca. Međutim, u njemačkoj javnoj svijesti ne postoji svijest o tome da su počinili genocid nad Slovenima, Rusima i Srbima.

Prema njegovim riječima, ideja je političkog Zapada da, ako mi sami govorimo o svojim žrtvama u prošlosti, vrlo lako možemo da uspostavimo kontinuitet sa onim šta nam se dešava u sadašnjosti i da zbog toga nećemo biti skloni da bezuslovno slušamo njihove diktate o tome kako bi trebalo da izgleda naša politička budućnost. Jednom riječju, Zapad vodi politiku manipulisanja našim žrtvama kako bi mogao da kontroliše našu budućnost.

To što je u crnogorskom parlamentu usvojena rezolucija o Jasenovcu je za pohvalu – to je važna činjenica, ne samo zbog stanja u Crnoj Gori. Rezolucija daje jednu vrstu smjernice kako Srbi u svim drugim srpskim zemljama treba da se odnose prema pitanjima iz prošlosti, zaključuje Koprivica.

(Sputnik)