Nikad nije kasno da naučite strani jezik

Za odrasle osobe koje žele da nauče strani jezik, pomisao na proces učenja nečeg novog u poznim godinama može da bude zastrašujuća.

Ideja da se u starosti gubi sposobnost učenja jezika, jedan je od razloga zašto se rano djetinjstvo nekada smatralo najboljim vremenom za uvođenje drugog jezika. Dugo se vjerovalo da što se ranije nauče nove vještine, to će se lakše usvojiti.

Oko toga da li je to tačno, međutim, u naučnoj zajednici vode se žestoke rasprave. Ova ideja je, nažalost, doprinijela da se spriječi porast broja mnogih potencijalnih poliglota. Sumnjalo se u sposobnost starijih pojedinaca da se brzo prilagode novoj gramatici, sintaksi i semantici stranog jezika, piše Nacionalna geografija.

Ljudski mozak je složeni organ koji je sposoban za stalnu evoluciju, pa tako ima potencijal i za učenje nakon puberteta, pokazuju istraživanja, ali odrasli i djeca, jednostavno, upijaju i uče stvari drugačije.

„Istraživanje kaže da odrasli bolje uče o svemu, jer imaju samokontrolu i mogu da se skoncentrišu kada žele nešto da nauče“, kaže Lurd Ortega, profesorka lingvistike na Univerzitetu Džordžtaun, koja i sama govori četiri jezika.

Ljudi koji mogu da komuniciraju van svog maternjeg jezika, takođe, imaju brojne kognitivne prednosti, što sugeriše da bi možda vredjelo proširiti svoje verbalne horizonte i u zrelim godinama.

Talenat, motivacija i okruženje
Prema američkom Birou za popis stanovništva, oko 20 odsto stanovnika SAD govori drugi jezik osim engleskog, u poređenju sa 59 odsto Evropljana koji govore barem jedan strani jezik, što ilustruje koliko različiti djelovi svijeta cijene učenje jezika. Ipak, Ortega, koja se specijalizovala za to kako ljudi uče nove jezike nakon djetinjstva, kaže da bez obzira na uzrast, faktori poput okruženja, čine veliku razliku u uspjehu učenja jezika.

„Bez prilike da budete izloženi stranom jeziku, „uronjeni“ u okolinu koja govori tim jezikom, ne možete dobro naučiti jezik, bez obzira da li ga učite rano ili kasno u životu“, kaže ona.

Prema The Foreign Service Institute (FSI), faktori kao što su prirodni talenat osobe, njeno prethodno jezičko iskustvo i istrajnost u prelaženju lekcija, utiču na proces učenja jezika.

FSI kaže da jezici koje izvorni govornici engleskog jezika smatraju sličnim njihovom, kao što su španski ili francuski, mogu da se nauče relativno brzo, za oko 24-30 nedjelja. Nasuprot tome, za učenje jezika koji se značajno kulturološki razlikuju od engleskog, poput grčkog ili ruskog, potrebno je oko 44 nedjelje.

Vrijeme učenja se udvostručuje za jezike koji se smatraju izuzetno teškim, kao što su arapski ili mandarinski. Takve procjene odnose se na strog model učenja, sa određenim brojem sati provedenih u vježbanju više dana u nedjelji, napominje Ortega.

Nemoguće je i malo je vjerovatno za očekivati da će pojedinac sam slijediti tako strog raspored, posebno od kada je porast aplikacija za učenje jezika, kao što su Babel i Duolingo, proširio dostupnost učenja stranih jezika, dajući ljudima vremena i samopouzdanja da sami dostignu određene ciljeve svojim tempom.

„Niko ne može da nauči, kao odrasla osoba, novi jezik osim ako ga ne voli i ako ga ne učini dijelom svog života“, kaže Ortega. „U teoriji, to je sjajna stvar, ali morate da imate razloge za to i vrijeme da uložite u to”.

Drugi jezik hrani um
Djeca i odrasli imaju svoje jedinstvene osobine i slabosti kada je u pitanju stvaranje novih lingvističkih veza. Djeca imaju tendenciju da uče nove jezike intuitivnije, imaju više mogućnosti da se igraju i eksperimentišu sa novim jezicima i mogu da budu primorana da se prilagode bez pomoći aplikacija za prevođenje ili drugih resursa.

Odrasli mogu da koriste prilagođene strategije kako bi usavršili svoje iskustvo učenja jezika, poput kreiranja sopstvenih sistema pamćenja ili tehnika vizuelizacije.

Ipak, naučnici sada otkrivaju da se mnogo više dešava u godinama o kojima ranije nisu razmišljali. Sve češće, dugovječne generacije žele da unaprijede svoje kognitivno zdravlje i društveni život, a rastuća potražnja za učenjem drugog jezika brzo se pokazala kao odličan način da se to postigne.

„Postoje razne kognitivne prednosti dvojezičnosti. Što više jezika naučite, više shvatate koliko su jezici važan dio naših života. Skloni smo da to uzimamo zdravo za gotovo“, kaže Boaz Kejsar, profesor psihologije na Univerzitetu u Čikagu.

Za starije odrasle, moguće prednosti uključuju održanje dobrog pamćenja i dobijanje šireg rječnika. Štaviše, mnoge studije sugerišu da učenje drugog jezika u odraslom dobu može čak da pomogne u sprječavanju demencije.

„Učenje jezika omogućava učenicima da postanu fleksibilniji mislioci. Spremniji ste da rizikujete kada koristite strani jezik, a riječi se ne povezuju toliko sa vašim emocijama”, kaže Kejsar.

Pored toga, poliglote bolje shvataju perspektivu, što znači da su usklađeniji sa sagovornikom, smatra on. To je sposobnost koja omogućava tečniju međukulturalnu društvenu interakciju i još jedan aspekt jezika za koji se čini da su odrasli bolje opremljeni.

Uprkos tome što je jezičko povezivanje fantastično sredstvo za širenje društvenih kontakata neke osobe, još uvijek postoje izazovi sa kojima se suočavaju stariji odrasli kada žele da nauče novi jezik. Prema jednoj studiji iz 2019, stariji pojedinci su primorani da koriste udžbenike koji ne uzimaju u obzir njihove potrebe, u kojima se koriste primjeri i aktivnosti koje su previše djetinjaste ili neprikladne za njih.

Odrasli su skloniji da sve shvate ozbiljno i nerado govore strani jezik koji uče, kako bi izbjegli greške. Ipak, otkrivanje jezika koji nije vaš može biti veoma korisno.

„Bilo bi divno kada bi ljudi bili otvoreniji za ideju učenja novog jezika u starijem dobu. To može donijeti mnogo bogatstva u njihove živote“, kaže Ortega, i dodaje:

„Ako ništa drugo, nemojte probati samo jedan jezik, probajte bar dva, da biste vidjeli koji vam bolje ide, jer se svaki jezik osjeća drugačije”.

(Politika)