Crna Gora je u veoma dubokoj društvenoj, političkoj i ekonomskoj krizi koja nije povezana samo sa donošenjem nakaradnog Zakona o slobodi veroispovesti, kojim je zabijen nož u državotvorni narod.
Ogradama ispred Parlamenta i Predsjedništva ogradila se od sopstvenog naroda, što pokazuje koliko je teška situacija.
To je ocijenio za Sputnjik poslanik Posebnog kluba poslanika crnogorske skupštine Aleksandar Damjanović, koji ističe da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio samo povod da veliki broj građana iskaže protest na mirnim litijama. On dodaje da je kriza duboka i iz razloga što se Crna Gora nalazi u izbornoj godini, redovni parlamentarni izbori trebalo bi da budu održani sredinom oktobra.
„U ovom trenutku ne postoji novi izborni Zakon koji je bio obavezan shodno preporukama Venecijanske komisije. Parlamentarna većina je krajem godine donijela set pratećih izbornih zakona bez učešća opozicije, a to su puke kozmetičke promjene. To je bila predstava za domaću i međunarodnu javnost,“ rekao je Damjanović.
Crna Gora se ogradila od naroda
Da je Crna Gora u krizi govori i podatak da je cela zemlja u v. d. institucionalnom stanju – istekao je mandat predsjedniku Ustavnog suda, ne postoji direktor Agencije za sprječavanje korupcije, funkciju glavnog tužioca obavlja vršilac dužnosti, a u Sudskom savjetu sudijama je mandat produžen neograničeno, ističe on.
„Sve su to institucije koje su zadužene za izborni proces i dolazimo do zaključka da je izborni ambijent mnogo gori nego 2016,“ ocijenio je Damjanović.
On kaže da je u Parlamentu u razgovorima sa međunarodnim zvaničnicima insistirao na snažnoj intervenciji, pre svega Evropske unije.
„Razgovarali smo sa poslanicima Evropskog parlamenta i uputio sam pismo komesaru za proširenje Oliveru Varhelju, ali mi je odgovorio da poziv za sastanak treba da upute i predstavnici vlasti. Oni su za sada to odbili, negirajući da kriza uopšte postoji,“ rekao je Damjanović.
Nasilna promjena identiteta
Igranje na identitetskim podjelama nije novo, kaže naš sagovornik, već vuče korene iz devedesetih, ali treba naglasiti da niko sada ne ugrožava crnogorsku državnost već je ovdje u pitanju nasilna promjena identiteta.
„Pokušavaju da mijenjaju tradiciju, žele da stvore novi identitet kojeg nikada nije bilo u Crnoj Gori. To je naišlo na snažan i jednodušan otpor velikog dela državotvornog naroda u Crnoj Gori. Pitanje Srpske pravoslavne crkve i ugrožavanje njenih prava nije pitanje Srba u ovoj zemlji, već je to pitanje SPC i Srba i Crnogoraca,“ rekao je Damjanović.
Dobro je, kaže naš sagovornik, što litije nisu imale nikakva vjerska, nacionalna i politička obilježja kao i to što su na njima učestvovali glasači svih stranaka u Crnoj Gori.
„Na litijama smo mogli da vidimo veliki broj simpatizera vladajućeg DPS-a, pa čak i funkcionera i jasno je da to pitanje daleko nadilazi politički horizont. To je društveno pitanje koje mora da se reši, jer se na podjelama u državotvornom narodu ne može zasnivati ozbiljna budućnost države. To je pitanje koje je nadišlo gabarite Crne Gore,” naglasio je naš sagovornik.
On zaključuje da bi ugrožavanje prava pripadnika rimokatoličke vjeroispovijesti došlo do Rima i Vatikana, a islamske zajednice do Sarajeva, Ankare i Teherana:
„Tako je moralo da se očekuje da će pitanje pravoslavne crkve u Crnoj Gori morati da izađe izvan okvira njenih granica. To pitanje nije moglo da se zadrži u nacionalnim torovima kao što je to bio pokušaj u Crnoj Gori.”