Ćirilica i latinica su pred Ustavom Crne Gore ravnopravna pisma, ali se do sada ovo ignorisalo u smislu da je ćirilica bila potpuno izbačena iz službene upotrebe.
Potez crnogorskog ministra unutrašnjih poslova vraća nadu da će ćirilica u Crnoj Gori dobiti svoje zasluženo mjesto, kaže politički analitičar Vladimir Dobrosavljević.
Odluka ministra Danila Šarnovića da natpisi na vozilima MUP-a ubuduće budu ispisani sa jedne ćiriličnim pismom, a sa druge latinicom, ponovo je pokrenula pitanje upotrebe ćirilice u Crnoj Gori.
Ustav se nije poštovao
Vladimir Dobrosavljević politički konsultant podsjeća da su Ustavom Crne Gore ćirilica i latinica izjednačene, ali da je vlast Mila Đukanovića potpuno to ignorisala pokušavajući da stvori neki novi identitet.
„Ovo je dobra vijest i svakako nada da će se ubuduće ispoštovati Ustav, što će omogućiti onima koji to žele da koriste i pismo koje smatraju matičnim i na ličnim dokumentima. Do sada to nije bila praksa, jer se ćirilica minimalno koristila u službenoj upotrebi,“ kazao je Dobrosavljević.
Dobrosavljević kaže i da Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, insistira da se u svim dokumentima koja izlaze iz njegovog kabineta koristi ćirilica.
„Tako da ovo su sve mali koraci ali su jako važni da bi se ponovo na neki način uspostavila ravnopravnost izmeću ćirilice i latinice, iako su zakonski ravnopravne. Ali činjenica je da do sada u praksi bila latinica favorizovana i donekle privilegovana,“ kaže on.
U očekivanju rezultata popisa
Prema njegovim riječima, do sada ako je neko htio da lični dokument dobije na ćirilici morao je to i da naglasi, umjesto da dokument bude na oba pisma, kako bi trebalo.
„Nikome do sada nije ozbiljno bilo stalo da održava ravnopravnost dva pisma. Najvažnije je da je borba za identitetske stvari u Crnoj Gori tek u zamahu. Čekamo i naravno i rezultate popisa koji će pokazati, prema svemu što znamo, da natpolovična većina stanovnika govori srpskim jezikom, što će dovesti do toga da se srpsko pismo i jezik, odnosno ćirilica, koriste ravnopravno uz latinicu. Tu imamo i problem još sa nekim identitetskim pitanjima kao što je pitanje srpske trobojke čije značenje bi trebalo legalizovati kao narodne zastave. Ima tu još čitav niz stvari koje treba uraditi ali ovo su mali koraci koji nagovještavaju neke dobre pomake,“ zaključuje Dobrosavljević.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić najavio je da će pokrenuti proceduru i tražiti podršku u Skupštini da se srpski jezik proglasi službenim jezikom, ukoliko rezultati popisa pokažu da najveći broj građana Crne Gore njim govori.
Po ustavu iz 2007. godine, službeni jezik u Crnoj Gori naziva se „crnogorskim“ ali je popis stanovništva iz 2011. godine pokazao da 42 odsto građana smatra da im je maternji jezik srpski, dok je za 37 procenata stanovnika maternji jezik „crnogorski“.
(Sputnjik)