Bolja politika upravljanja poljoprivrednim zemljištem u Crnoj Gori: Komasacija kao pilot-projekat
Poljoprivredno zemljište je temelj na kojem započinje proizvodnja hrane, i njegovo adekvatno upravljanje može značajno ojačati ruralnu ekonomiju, što je od posebne važnosti za zemlje sa ograničenim resursima obradivog zemljišta. U skladu sa tim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), započelo je novi projekat s ciljem unapređenja politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem i implementacije komasacije zemljišta.
Saradnja sa FAO i revizija Zakona
FAO pruža stručnu podršku Ministarstvu u reviziji Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 1992. godine kako bi se osiguralo održivo upravljanje ovim dragocjenim resursom. Ova revizija će postaviti pravni okvir za komasaciju zemljišta, što je proces objedinjavanja manjih i fragmentiranih parcela u veće i efikasnije poljoprivredne jedinice.
Trenutno stanje poljoprivrede u Crnoj Gori
Poljoprivreda Crne Gore karakteriše se tradicionalnom proizvodnjom i malim posjedima. Obradivo zemljište je ključni resurs pod stalnim pritiskom, a napuštanje zemljišta je često zbog demografskih promjena, gdje mladi odlaze u urbane centre tražeći sigurnost zaposlenja. Visoka fragmentacija zemljišta dodatno ograničava produktivnost i efikasnost malih poljoprivrednih gazdinstava. Upravo u tome može pomoći komasacija zemljišta.
Komasacija zemljišta kao rješenje
Komasacija zemljišta omogućava poboljšanje strukture poljoprivrednih gazdinstava i posjeda, povećavajući njihovu ekonomsku i socijalnu efikasnost. Ovaj proces uzima u obzir potrebe i iskustva vlasnika parcela, dizajnirajući novi raspored zemljišnih parcela koji odgovara njihovim potrebama.
Pilot-projekat u Matagužima i Vranju
Pilot-područje za ovaj projekat obuhvata 430 hektara na jugoistoku Crne Gore, uključujući sela Mataguži i Vranj. U projekat je uključeno preko 700 vlasnika zemljišta koji daju informacije o postojećem stanju vlasništva, strukturi gazdinstava, poljoprivrednim aktivnostima i interesu za učešće u projektu. Tim stručnjaka iz FAO i Ministarstva radi na Studiji izvodljivosti, koja će procijeniti postojeće stanje i interes vlasnika za komasaciju. Trenutno se obavljaju pojedinačni intervjui sa svim identifikovanim vlasnicima i korisnicima zemljišta kako bi se prikupile detaljni podaci o vlasništvu i strukturi gazdinstva, poljoprivrednim aktivnostima, potrebi za komasacijom zemljišta, zainteresovanosti za učešće u projektu te željama i preferencijama vlasnika u vezi sa kupovinom, prodajom, zakupljivanjem ili davanjem zemljišta u zakup. Ovo osigurava da svaki vlasnik zemljišta bude dobro informisan i da ima pravo učešća u donošenju odluka.
Očekivani rezultati i koristi
Projekt komasacije ima za cilj smanjenje broja parcela na pola, uz udvostručenje njihove površine, što će omogućiti pravilniji oblik parcela i bolji pristup poljoprivrednoj infrastrukturi. Ove promjene će stvoriti konkurentnije farme i preduzetne poljoprivrednike spremne za evropsko tržište.
Međunarodna saradnja i iskustva
Petnaesta međunarodna LANDNET radionica, održana je u Middelburgu, Holandija od 5 do 7 juna, u organizaciji FAO sa Katastrom i Provincijom Zeeland u Holandiji. Okupila je oko 100 eksperata iz oblasti upravljanja zemljištem, iz otprilike 30 zemalja koji su podijelili svoja iskustva o konsolidaciji zemljišta. Mnoge zemlje zapadne Evrope imaju dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti, pa je ovom radionicom obilježen vijek konsolidacije zemljišta u Evropi.
Eksperti su razgovarali o tome kako višenamjenska konsolidacija zemljišta može da doprinese većim ciljevima kao što su adaptacija i ublažavanje klimatskih promjena, restauracija prirode i poboljšani biodiverzitet i ekološki uslovi.
Ovoj radionici je prisustvovala i predstavnica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, savjetnica za poljoprivredno zemljište, Nataša Božović.