Sa čim se sve suočavala Srbija i njen tim tokom lobiranja i glasanja u UN?

Last updated maj 29, 2024

Nije samo ambasador Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija „odmjetnik“ od svoje države, pa je na Rezoluciji o Srebrenici radio mimo saglasnosti tročlanog Predsjedništva BiH. Takvih slučajeva je bilo uoči glasanja u Generalnoj skupštini UN, pa je Beograd u diplomatskoj borbi morao da se suočava i sa ovim izazovima neslaganja stavova matične zemlje i diplomate koji je predstavlja u Njujorku.

Prema saznanjima, prvo iznenađenje je bilo da je Vanuatu, jedna od zemalja koja je prijateljska, kosponzor dokumenta. Kada je srpski tim kontaktirao ovu državu ispostavilo se da u Ministarstvu spoljnih poslova nemaju pojma o podršci koju je dao ambasador.

– Zatim je kosponzorstvo povučeno, a Vanuatu nije glasao o rezoluciji. Problem je što se u ovoj državi često mijenja vlast i onda se nikada ne zna ko je koja struja – otkriva sagovornik portala Novosti.

Ovakav slučaj je bio i sa Mjanmarom, državom koja ne priznaje tzv. Kosovo i sa čijom vladom imamo dobru saradnju.

– Međutim, šef misije je ambasador koji sada ne priznaje postojeći režim u Mjanmaru, nego prethodni. Iz nekih razloga, ne mogu da ga smijene i onda smo došli u situaciju da je glasao „za“ rezoluciju, iako je njegova država bila protiv izglasavanja dokumenta – istakao je naš izvor i dodao da je u pitanju „odbjegli šef misije koji nije poslušao naređenje svog ministarstva spoljnih poslova“.

Ipak, i u situaciji gotovo nemoguće misije, Srbija je uspela da obezbijedi odličan rezultat. Od 193 države u UN, 84 su bile „za“, 107 protiv, uzdržano ili nisu glasale, dok dve države, Venecuela i Avganistan, nisu imale pravo da se izjasne, jer nisu platile članarinu. Tako je dokument prošao pomoću sumanutog pravila da se broje samo „za“ i „protiv“, ne dobivši ni polovinu prisutnih u sali, a o većini svih članica da i ne govorimo.

S obzirom na to da se diplomatija menja iz sekunda u sekund, bilo je i nekih iznenađenja za nas. Tako je Beograd, na primjer, imao čvrsto obećanje Nigera da će biti protiv dokumenta, ali su glasali „za“. Isto se desilo i sa Gvinejom Bisao. Ali, bilo je i pozitivnih iznenađenja, pa je odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata da budu uzdražani za sobom povukla još pet zemalja – Bahrein, Oman, Maldive, Sejšele… Alžir i Maroko su bili uzdržani, dok su Tunis i Egipat bili „za“.

Stotine razgovora

Predsjednik Vučić razgovarao je sa više od 100 predstavnika država, sa nekima i po desetak puta. Sadašnji ministar policije Ivica Dačić je završetak mandata šefa diplomatije iskoristio da kontaktira sa 73 ministra spoljnih poslova, a onda je isto nastavio i Marko Đurić, koji ga je naslijedio. U našem timu u Njujorku bilo je na desetine ljude. Takođe, na adrese svih misija poslato je opširno pismo u kojem se obrazlaže stav Beograda da u Srebrenici jeste bio zločin, ne i genocid, da je bilo i srpskih žrtava koje se ne pominju, da rezolucija koja deli žrtve ne može dovesti do pomirenja i da je jasno da je ona politička. Uz to, jasno je rečeno da je dokument želja samo jednog naroda u BiH, Bošnjaka, te da ostali nisu konsultovani, što je obaveza po Dejtonskom sporazumu.

Predsjednik Aleksandar Vučić je otkrio da su nas iznenadili i Bugari:

– Do bukvalno pet minuta pred početak sjednice sam vjerovao da će biti uzdržani, ali je Sofija odlučila da glasa „za“.

Inače, usvojena rezolucija predviđa uvođenje 11. jula kao međunarodnog dana sjećanja, kazne za one koji negiraju genocid i uvođenje korišćenja ovog termina za zločin u Srebrenici u udžbenicima. Glavni sponzori rezolucije su bila Njemačka i Ruanda, a kosponzori većinom zemlje zapadnog svijeta. I pored ogromnog pritiska, ekonomskog i političkog, koji su vršile na zemlje širom svijeta, jedva su sakupile tek 84 glasa.