Spor države Crne Gore sa Albancem sa Kosova „težak“ 28 miliona: Tužio Crnu Goru zbog obustavljanja gradnje dvije male hidroelektrane u Plavu

Američki biznismen, porijeklom sa Kosova*, Florin Krasnići tužio je Crnu Goru zbog obustavljanja gradnje dvije male hidroelektrane na Đuričkoj rijeci u Plavu, na sjeveru države.

On traži više od 28 miliona eura, kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) zaštitnica interesa države Bojana Ćirović.

„Državu su tužila pravna lica (Krasnićijeve kompanije) zbog navodne štete od 1,2 miliona eura i izgubljene dobiti od 27 miliona u vezi sa ugovornim koncesionim odnosom izgradnje male hidroelektrane u Plavu“, rekla je Ćirović.

Ugovor za koncesije za izgradnju malih hidroelektrana sa Krasnićijevim kompanijama 2014. godine potpisala je Vlada tadašnjeg premijera, Mila Đukanovića. Koncesije su date na 30 godina.

Podaci kad je ugovor raskinut su kontradiktorni, Vlada navodi kraj 2020. a Krasnići kraj 2019.

RSE ni poslije sedam dana nije dobio odgovore na pitanja iz kancelarije advokatice Ane Đukanović, sestre Mila Đukanovića, koja zastupa Krasnićija u sporu sa državom.

Raskidu ugovora doprinijeli su i protesti mještana i nevladinog sektora u sjevernim opštinama koji su pružili snažan otpor ovom vladinom projektu.

Investitorima je Vlada uz koncesione ugovore obezbjeđivala i visoke državne subvencije, koje su do ljeta 2019. plaćali svi građani u okviru mjesečnih računa za struju, putem nadoknade za „podsticanje razvoja obnovljivih izvora energije“.

Zašto su raskinuti ugovori

Prema zvaničnoj dokumentaciji u koju je RSE imao uvid, Krasnićijeva kosovska kompanija „Triangle“ je ugovor o koncesijama za izgradnju dvije male hidroelektrane na Đuričkoj rijeci u Plavu dobila u junu 2014. godine.

Međutim, iz njegove kompanije za RSE tvrde da su ugovor dobili tri godine kasnije, u aprilu 2017.

Iz dokumenata Vlade se vidi da je Krasnićijeva Plava hidro power, sa sjedištem u Ulcinju, još 2014. podnijela Vladi zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za gradnju malih hidroelektrana.

Ta kompanija je, u naredne četiri godine, od nadležnih dobila jednu, od dvije potrebne, dozvole za gradnju, i to 18. oktobra 2018.

U međuvremenu, izgradnji hidroelektrana se usprotivilo lokalno stanovništvo i nevladin ekološki sektor. Oni su na protestima u Plavu i drugim gradovima sjeverne regije tvrdili da će „stavljanje rijeka u cijevi“ ugroziti životnu sredinu i „ostaviti ih bez vode za piće“.

Podržale su ih i međunarodne organizacija, a Balkanwatch, sa sjedištem u Pragu, u septembru 2019. objavila je da su „ljudi bliski Đukanoviću ili njegovoj Demokratskoj partiji socijalista imali koristi od izgradnje malih hidroelektrana“.

Vlada je popustila pod pritiskom protesta lokalnog stanovništva, te je na sjednici 17. oktobra 2019. odlučila da pokrene proces raskida ugovora.

„Imajući u vidu da je koncesionar imao problem sa lokalnim stanovništvom, Vlada je donijela zaključak da počne proces zaključenja sporazuma o raskidu“, piše u Vladinom saopštenju.

U slučaju Krasnićijeve kompanije, iz Vlade je navedeno i da nijesu ispoštovani ugovorni rokovi. U Crnoj Gori je u ovom trenutku u izgradnji između pet i deset malih hidroelektrana u privatnom vlasništvu

Šta tvrdi Krasnićijeva kompanija, a šta Vlada

S druge strane, iz Krasnićijeve kompanije za RSE tvrde da je država kriva za raskid. Navode da ih je 9. decembra 2019. Ministarstvo ekonomije dopisom obavijestilo da ih je Vlada zadužila da počnu postupak pregovora o raskidu Ugovora.

„Vlada je pokrenula postupak pregovora o raskidu Ugovora i izabrala sudski proces, bez alternative“, tvrde iz Krasnićijeve kompanije.

U zvaničnoj dokumentaciji Vlade se, pak, pominje decembar 2020. Kako navode, sam Krasnići je putem advokatske kancelarije obavijestio državu o raskidu Ugovora o koncesiji, 4. decembra 2020.

Tog dana je, inače, izabrana Vlada Zdravka Krivokapića, nakon što je do tada vladajuća Đukanovićeva Demokratska partija socijalista izgubila na izborima tri mjeseca ranije.

Proces raskida ugovora je dovršila Krivokapićeva Vlada, 30. decembra 2020, usvajanjem Informacije u kojoj se navodi da „koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju u visini i roku predviđenim ugovorom, zbog čega su se stekli su se uslovi za raskid ugovora.

Tada je Krasnići predao tužbu protiv Crne Gore.

Šta navode sudski spisi

Ni nakon višednevne telefonske prepiske, RSE nije uspio da dobije komentar od Florina Krasnićija. Iz njegove kompanije nijesu precizirali iznos koji Krasnići traži od Crne Gore.

„Naš odgovor je jasan, iznos će odrediti sudski vještak kojeg imenuje sud“, istakli su u odgovoru za RSE.

Nalaz vještaka je pokazao da je, zbog obustave gradnje, Krasnićijeva „Plava Hydro Power“ izgubila oko milion eura stvarne dobiti i više od 21,5 milion neostvarene, jer je koncesija bila na 30 godina.

Tom nalazu prigovorile je zastupnica interesa države u ovom sporu. Ona je tražila, a sud odobrio, dodatna vještačenja, rekla je Ćirović za RSE:

„U toku je postupak vještačenja, te dopuna nalaza vještaka shodno prigovorima države.

Nalaz vještaka je obuhvatio advokatske usluge, usluge prevođenja, finansijskog savjetovanja kao i plaćanja izvršena od strane trećih pravnih lica a ne tužilaca, što smatramo neosnovanim“, ističe Ćirović. Sljedeće suđenje je zakazano za kraj maja.

Šta o sporu kažu mještani Plava

Da Krasnići nema pravno utemeljenje da traži odštetu od države, smatra Ramo Gutić, direktor neladine organizacije „Sačuvajmo rijeke Crne Gore“ mještanin Plava, i učesnik protesta protiv izgradnje malih HE na Đuričkoj rijeci.

„Jer je izvorište Đuričke rijeke na kojem je Krasnići trebao da gradi dvije hidroelektrane snadbijeva pijaćom vodom sve stanovništvo Plava. Sama ta činjenica govori sve“, kaže za RSE.

Gutić kaže i da su svi koncesioni ugovori i prateća dokumentacija investitora, uključujući i Krasnićija, ništavi jer ne odgovaraju stanju na terenu.

„Ta dokumentacija nije rađena prema pravilima struke i stanja na terenu nego za novac. Pogotovo elaborati za životnu sredinu, to je rađeno paušalno“, kaže Gutić.

On ističe da bi zbog izdatih dozvola trebalo da odgovaraju oni koji su ih potpisali.

Kaže i da, uprkos njihovoj borbi, u Nacionalnom parku Prokletije rade dvije male hidroelektrane.

„Jedna je u Babinom Polju, a druga u mjestu Jara, istočno od Plava na granici sa Kosovom. Izvorišta i vodozahvati tih malih hidroelektrana su u zoni Nacionalnog parka Prokletije“, zaključio je Gutić.

Poplava tužbi

Florin Krasnići nije jedini koji je tužio Crnu Goru zbog nerealizovanog biznisa sa malim hidroelektranama. Državu je do sada tužilo devet bivših koncesionara, potvrđeno je RSE u Privrednom sudu.

„U toku je devet parničnih postupaka, radi utvrđenja da je raskinut ugovor, naknade stvarne štete i izmakle koristi. Imajući u vidu da se radi o predmetima koji nisu pravosnažno okončani, ne možemo dati detaljnije informacije“, rekao je sudija portparol, Vladimir Bulatović.

On je sudija u slučaju Krasnići.

Ko je Florin Krasnići

Krasnići se proizvodnjom električne energije bavi i na Kosovu. Tamo posluje putem kompanije „Triangle“, sa sjedištem u Peći. Rođen 1963. na Kosovu odakle je 90-ih otišao za SAD.

Prema nezvaničnim izvorima RSE, u Njujorku je imao razvijen građevinski biznis i osnovao „Triangle“, sa sjedištem u Bruklinu.

Na Kosovo se vraća uoči NATO bombardovanja 1999. Bio je pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova, a potom i poslanik pokreta Samoopredjeljenje u Skupštini Kosova.

Tokom poslaničke karijere od 2011. do 2016. bio je oštar kritičar Hašima Tačija koga je tužio zbog navodnih uvreda njemu i porodici.

Nije poznato kako je taj proces završen.

(RTCG)