Jesu li institucije Crne Gore pristupačne medijima: Postoje li šumovi u komunikaciji i odgovara li promptno izvršna vlast na pitanja od značaja za građane?

Pitanje pristupačnosti medija izvršnoj vlasti kako bi postavili nosiocima javnih funkcija pitanja od značaja za građane Crne Gore tema je i prije i nakon 30. avgusta.

Da postoji smetnja na vezama u Temi Jutra na Prvoj televiziji govorili su Balša Radosavović, novinar Prve televizije, Jelena Jovanović, novinarka Vijesti, Nikola Đurović urednik na Gradskoj televiziji i Jovana Bojović, rukovoditeljka Službe za odnose sa javnošću Generalnog sekretarijata Vlade.

Jovana Bojović tvrdi da, kada je Služba za odnose sa javnošću u pitanju, tvrdi da Vlada ima korektnu saradnju sa medijima ali da sve može biti bolje.

„Ono što mogu da kažem je da smo prethodne godine odgovorili na sve upite medija koji su došli na našu adresu. Na neka pitanja koja su u nadležnosti službe smo odgovorili direktno a na ona koja su u domenu resora smo proslijedili njima. Ono što je sigurno je da se svi iz Službe za odnose sa javnošću koja je prilično podkapacitirana 24 sata na raspolaganju“, kazala je Bojovićeva.

 

Novinarka Jelena Jovanović tvrdi da to što se ostatak Vlade nije pojavio najbolje govori o tome da oni žele da sakriju ono što mediji pitaju.

„Imamo sjajne odnose sa PR-om određenih državnih preduzeća koji polažu račune građanima ali imamo i one koji toga nisu svjesni pa izbjegavaju da odgovaraju, ili pokušavaju da zadovolje formu a ne suštinu“, kazala je Jovanovićeva.

Još iz ere Vlade Dritana Abazovića, tvrdi novinarka, imala je situacije da je slala zahtjeve nakon nemogućnosti da dobije odgovore.

„Dešavalo se da stavim u cc mejla kada šaljem urgencije svih u tom resoru, ili u čitavoj Vladi. Pričam o Vladama Duška Markovića i Mila Đukanovića. Na kraju završimo sa zahtjevom za slobodan pristup informacijama što su uglavnom odbijali. Da je sve idealno sada, nije. To pokazuje i ona maratonska sjednica Vlade i odnosa Vlade prema kolegama ali i prema kolegama u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji nisu mogli da uđu u zgradu MUP-a“, kazala je ona.

Urednik dnevnika Gradske televizije Nikola Đurović  kazao je da su sa aspekta te kuće njihove adresye najčešće vezane za gradsku administraciju gdje svakako postoji dosta problema.

„Ti upiti se šalju čak i 10 dana ranije ali i tada kasne odgovori. Imamo problema i kada je grad u pitanju a ne Vlada. Moram se nadovezati i na onu maratonsku sjednicu Vlade gdje su prebacili odgovornost na novinare. Ne bih rekao da je to tako, ali je bilo ka određenim ljudima koji su slali informacije i novinare obavještavali da će biti konferencija u 10:30, pa u 11, pa u 11:30, a onda da sve svalite na novinare koji su tu došli na vaš poziv, nije korektno“, tvrdi on.

 

Najviše problema, tvrdi on, ima u MUP-u, a što se tiče institucija, najviše je u tužilaštvu.

„Ipak, neke stvari dobijete dosta brzo a na neke mejlove nikada nismo dobili odgovor. Trebaju da se poprave stvari i da ljudi iz administracije prosto kažu da ne mogu da odgovore i da se obratimo za pet dana kada možemo dobiti odgovor, što je bolje nego da nema odgovora“, kazao je on.

Novinar Prve televizije Balša Radosavović osvrnuo se na na komunikaciju nosioca javnih funkcija preko Tvitera.

„Vidim da je to aktuelno od 2020. godine. Naši funkcioneri i nosioci vlasti se obraćaju preko Tvitera. Shvatam da je to budućnost i da se preko toga neće moći ali nekako je mnogo ozibljnije kada premijer, predsjednik, neki od ministara izađe pred kameru i odgovori na pitanja koja javnost od njih traži. Svjestan sam da je to popularizovao predsjednik Amerike Donald Tramp kada je došao na vlast“, kazao je Radosavović.

 

Jovanovićeva se nadovezala i kazala da ni novinari nisu solidarni po mnogim pitanjima a jedno od njih je i prenošenje tvitova.

„To je pokazatelj koliko smo mi spremni da se povinujemo svemu tome. Ništa ne znači ako nas četvoro nećemo isto da prenesemo ako 50 ljudi hoće. Ipak, ovo su mlade generacije političara i nemaju odnos da cijene interesovanje starijih građana za medije. Ako mi ne prenesemo neki tvit, onda neka gospođa od 80 godina iz Danilovgrada, Rožaja, Šavnika, ne bi mogla da vidi šta je rekao predsjednik Vlade ili predsjednik države. Mi bi trebali da prestanemo da prenosimo njihove tvitove“, kazala je ona.

Govoreći o tome postoje li prioritetniji mediji, Đurović je kazao da oni definitivno postoje.

„Pretpostavljam da se na osnovu gledanosti donose određene odluke što u startu moram da kažem da nije dobro jer svaki medij ima cilj da bude gledan. Ako će Vlada da gleda koliki broj građana gleda određeni medij, onda šalje ljude u odnosu na to. Postoje ljudi koji žele da rade svoj posao a kroz gostovanja ljudi iz administracije i ministarstava trebaju da gostuju i da daju odgovore“, kazao je Đurović.

Jovana Bojović je kazala da ne postoji ni jedna objava na društvenoj mreži predsjednika Vlade a koja je bila relevantna da nije bila proslijeđena medijima.

„Sve objave koje su relevantne na politiku Vlade proslijedimo medijima. Služba za odnose sa javnošću odgovara na sve mejlove a sve preko toga je pitanje za resore. Vrlo često se dešava da nam mediji pošalju pitanje kakvo je mišljenje Vlade po nekom pitanju. Vlada da bi imala mišljenje po nekom pitanju mora imati sjednicu na kojoj u proceduri koja je propisana donosi ili usvaja neko mišljenje koje je kandidovao neki resor“, kazala je ona dodajući da ako se žele mišljenja, treba ih usmjeriti na konkretan resor, jer je Vlada kolektivan organ i donosi zajedničko mišljenje.

Novinar Prve televizije podsjetio je na prvu sjednicu Vlade i shvatio je da će mediji biti obaviješteni kada će biti održana pres konferencija a u svijetlu onoga da su novinari posebno imali informacije a zbog toga se odužilo čekanje.

„Mislim da je mnogo lakše institucijama da se oglase po pitanjima koje javnost i novinari traže. Ako to ne urade onda rizikuju nagađanja, nezvanične informacije a rizikuju i dezinformacije. Kada dođe do nagađanja, nakon toga će se svakako obratiti da objasne situaciju. Mislim da je u interesu institucija da se političari i funkcioneri obraćaju i objasne stvari kakve jesu“, kazao je on.

Jovanovićeva je kazala, po smjenama, da je radila od ujutru do 2 uveče.

 

„Koliko je radno vrijeme zavisi od toga šta se piše. Volim da imam takmičarski duh, volim da imam prva informacije, volim da imam i tačne i precizne informacije i nisam pristalica žurbe koju nam nameću portali. Zavisi o čemu pišem. Ako kažem da pišem jedno istraživanje šest godina, koliko je tu mejlova tužilaštvu policiji i svima, onda će svi misliti da je neko sjeo i to napisao za dan“, kazala je ona.

Takođe, kako navodi, piše i istraživanja za BIRN, prikuplja informacije i dobija odgovore.

„To je najlakši dio posla, sjesti i napisati. Što se tiče svega sa SKY-ja to je prilično komplikovano. Meni nekoliko sati treba da posložim fajlove pa da složim. Svakako, stoprocentno dajem sebe“, kazala je ona.