Portal BORBA vam i ove nedjelje donosi pregled najvažnijih vijesti koje su obilježile sedmicu za nama.
U ovom pregledu našim čitaocima donosimo početak skupštinskog proljećnog zasijedanja koji su obilježili incidenti pred i u Skupštini, kao i sramne poruke sa protesta i napadi na poslanike, te preinačenu odluku Višeg suda u slučaju Do Kvon, spisak ukradenih stvari u depou Višeg suda, zahtjev PES-a da se inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića skine sa dnevnog reda kao i sastav učenika trećeg razreda koji je zasijenio sve političke tenzije i dnevne događaje.
Drugi se čitaju, BORBI se vjeruje.
Protesti na Cetinju i tuča u Skupštini
Tenzije su ispratile početak proljećnog saziva Skupštine Crne Gore na Cetinju, pored protesta koji je organizovala Demokratska partija socijalista. Poslanik DPS-a Oskar Huter bio je glavni incijator incidenta kada je poslaniku NSD-a Slavenu Radunoviću poručio da treba da ga bude sram zbog izdaje Crne Gore kao i da ne poštuju Ustav.
„Vi ne poštujete Ustav i zakone. Želite da obmanete dio Crne Gore blagom retorikom. Vi ste rekli da Cetinje ne zaslužuje da bude prijestonica. Vi ste htjeli spomenik Aci Palikući. Rekli ste da želite da građani treba sve da čuju“, kazao je on.
Na to je dobacio Slaven Radunović kazavši da je Huter slagao ko mu je bio djed a Huter mu je šest sedam puta poručio da treba da ga bude sram.
Mandić je nakon toga dao pauzu kada je došlo do svađe između njega i predsjednika DNP-a Milana Kneževića gdje je Huter zaurlao kako treba da sjede tu.
Nakon toga došlo je do tuče u Skupštini.
A do nereda je došlo i na protestu na Cetinju. Okupljene pristalice Demokratske partije socijalista napali su jajima, petardama i topovskim udarima poslanike koalicije Za budućnost Crne Gore.
Došlo je i do dobacivanja građana predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću gdje su mu psovali pokojnu majku „četničku“ i poručivali da mu nije mjesto na Cetinju kao i da je izdajnik.
„Mandiću j….. ti sve, četnicki s…., nije ti mjesto izdajnice na Cetinje…“, poručivali su esktremisti.
Međutim, sve je proteklo bez prevelike medijske hajke jer je izgleda postalo uobičajeno da ovakve scene gledamo u Skupštini Crne Gore. Ipak, jasne su namjere koje DPS pokušava da sprovede ali je postalo itekako jasno da su građani „oguglali“ na ove pokušaje izazivanja incidenata te ih prosto isprate sa nekim komičnim „mimom“ ili sa potpunim ignorisanjem.
Kud ćemo sa Do Kvonom: Malo ide za Ameriku, malo za Koreju
Iako je nedavno donešena odluka da će uhapšeni kralj kriptovaluta biti irzučen SAD-u, Viši sud je ove nedjelje preinačio odluku te saopštio da će on biti izručen Južnoj Koreji jer je prva poslala zahtjev za izručenje.
Do Kvon traže i SAD i i matična država Južna Koreja, jer ga obje zemlje sumnjiče za prevare preko kriptovaluta vrijedne oko 40 milijardi dolara.
Podsjetimo, Korejac je uhapšen u Crnoj Gori krajem marta 2023. godine, i to zbog falsifikovanih putnih isprava. Sjedinjene Američke Države (SAD) uložiće žalbu na odluku podgoričkog Višeg suda da Hjeonga Do Kvona izruči matičnoj državi Južnoj Koreji, piše „Bloomberg“.
Međutim, kako su prenijeli mediji, Do Kvon je u ovom trenutku zaključen slučaj te odluka ne može biti preinačena.
Šta je sve ukradeno iz depoa Višeg suda
Nakon završenog popisa u Depou Višeg suda do kojeg je ljetos bio prokopan tunel od susjedne zgrade, utvrđeno je da između ostalog nedostaje ukupno 13 pištolja, tri pištolj-revolvera i tri puške od čega je iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške, prenosi RTCG.
Utvrđeno je da u jednom od predmeta između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica od kojih jedna inostranog operatera „GO phone”, ključ od vozila marke „Audi A8″, pasoš, Rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, bijela koverta ispisana hemijskom, vizit karta „Enterijeri“.
Kada su je riječ o pravosnažno okončanim predmetima, utvrđeno je da nedostaje mobilni telefon marke „Samsung“.
Osim toga, kako su mediji prenijeli, komisija je utvrdila da nedostaju dva telefona i to marke „Samsung“ i „Nokia“ za koja je bilo odlučeno da se vrate osuđenom međutim nije evidentirano da ih je to lice preuzelo odnosno da su mu predata.
PES ne da Mandića
Poslanički klub Pokreta Evropa sad zatražio je da se sa dnevnog reda Skupštine skine predlog opozicije za smjenu šefa Parlamenta Andrije Mandića jer, kako navode, kod podnošenja ove inicijative postoji dvostruki aršin a o tome svjedoči i činjenica da su nasuprot sadašnjem stanju upravo one partije koje su podnijele predlog za razrješenje, već razriješila predsjednika Skupštine Aleksu Bečića, pozivajući se tada na velike društvene političke i socijalne podjele, zaustavljen EU put i nazadovanje na polju vladavine prava.
U saopštenju koje je potpisao šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić navodi se da je cjelokupna javnost u Crnoj Gori svjesna da danas imamo nikad manje društvene, političke i socijalne podjele, nikad opipljivije EU integracije i ubrzan put ka EU, kao i velike napretke na polju vladavine prava što je dokazano i izborom VDT u januaru ove godine, a sve ovo je i prepoznato od strane svih evropskih partnera i međunarodnih organizacija.
„Kako i tada, tako i danas, cijenim da je inicijativa za smjenu predsjednika Skupštine pogrešna, te da bi razmatranje ove tačke dnevnog reda dalo netačan dojam da se nalazimo u nekoj atmosferi nestabilnosti, što svakako nije slučaj budući da ovaj saziv Skupštine isporučuje istorijske rezultate a da su pojedini podnosioci ove inicijative ti koji žele da izazovu nestabilnost, što su do sada pokazali na svakom koraku. To što su pojedini podnosioci ove inicijative odustali od društvenog pomirenja i EU integracija ne znači da su od toga odustali svi poslanici, pa bi se skidanjem ove tačke sa dnevnog reda poslala snažna poruka, a to je da u Skupštini Crne Gore ipak postoji većina koja ne želi da se vraćamo ideološkim temama koje dijele narod, koja ne želi da se vratimo u vrijeme kada je zbog nedostatka reformi Crnoj Gori uvedena klauzula balansa u kontekstu naših EU integracija, te da ne želimo da vladavinu prava podredimo mafiji i hororima sa Sky aplikacije“, saopštio je Čarapić
Kako je kazao, isključiva intencija parlamentarne većine je afirmacija političke stabilnosti koja dovodi do konkretnih rezultata, a za koju je osim vladajuće većine zaslužan i dio opozicije koji je nesumnjivo pokazao privrženost evropskom putu.
„Stoga, skidanjem ove tačke sa dnevnog reda pokazali bi i povećan stepen zrelosti jer štitimo javni prostor od zapaljivog diskursa koji je bio primjetan i na prošloj sjednici, pokazali bi i da smo fokusirani na konkretnu materiju koja je od vitalnog značaja za građane Crne Gore, a ostavili bi i prostor za građenje novih partnerstava koja samo mogu da ojačaju našu zemlju“, zaključio je on.
Zagrljaj za istoriju
Prva nagrada na temu „Mama je glagol od glagola raditi“, na Festivalu JU Zahumlje, uručena je Nenadu Bojiću, učeniku trećeg razreda kolašinske Osnovne škole „Vojin Čepić“. Dječak iz Dragovića Polja napisao je najbolji, ali i najemotivniji tekst, u kategoriji od 2. do 5. razreda osnovnih škola.
Emotivan momenat zabilježen je prilikom ceremonije u nikšićkom „Zahumlju“. Dječaku je nagradu uručio predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević.
Tekst Nenada Bojića objavila je JU Zahumlje, a prenosimo ga integralno:
Jednoga dana, na času jezika i književnosti, učiteljica je saopštila da je otvoren konkurs za dječiji festival na temu „Mama je glagol od glagola raditi“. Takođe, saopštila je i to da možemo napisati poetski ili prozni tekst, i učestvovati na istom.
Zamislio sam se na tren i zapitao „A šta ja da pišem?“ Jedino su ostala sjećanja… Sjećanja na majku koja je meni bila najdraža riječ i najdraži glagol. Volio sam kada me zagrli, pomiluje i poljubi. Volio sam kada mi napravi omiljeni kolač, volio sam kada mi spremi omiljeno jelo. Volio sam… Bio sam srećan dok nas je, nas petoro, pazila i brinula o nama. Možda joj nije bilo lako, ali ona to nije pokazivala. Uvijek nas je dočekivala sa njenim, za mene , najljepšim osmjehom. O, kako sam samo bio srećan! Sjetio sam se i naših rođendana. Uvijek bi nam napravila kolač, makar i najobičniji, jer živjeli smo na selu i nije uvijek bilo potrebnog materijala a ni novca da se kupi. Bez obzira na sve to, bio sam srećan. Mama, tata i mi…Život mi je bio kao bajka, a onda… Onda sam se jednog jutra probudio i rekli su mi da majka nije više tu. Moj omiljeni glagol je prestao da „vrši radnju“. Mama je odlučila da ne bude više sa nama, da ne bude više izvor moje sreće i sigurnosti. Odlučila je da mi bude samo sjećanje, a ne „omiljeni glagol“. Nijesam želio a ni mogao da povjerujem u sve ovo. Danima sam se nadao da je to samo nešto što će proći. Činilo mi se često da je čujem kako dolazi i smije se. Činilo mi se da me zove onako kako mi je uvijek tepala – Nešo! Sanjao sam je često. Ali…
Na kraju su ostala samo sjećanja kao i vječito pitanje „Zašto?“ Zar je toliko bilo teško vršiti sve ove radnje i biti nečiji omiljeni glagol…? Zar je toliko bilo teško…?