Lakušić: Sanacija korita Morače zahtijeva dugoročno planiranje, pravilan nadzor i adekvatna finansijska ulaganja!
Nelegalna eksploatacija pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače odvijala se izvan propisanih mjera i regulativa koje se odnose na zaštitu životne sredine. Ova aktivnost imala je ozbiljne posljedice poput: erozije obala rijeke, poremećaja ravnoteže ekosistema, gubitka prirodnih staništa i ugrožavanja brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje žive uz rijeku Moraču, saopštio je predsjednik Regionalnog Vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić.
Kako je kazao, u februaru 2023. godine, situacija se značajno promijenila. Predstavnici nevladinog sektora, zajedno s Regionalnim vodovodom, uz podršku Vlade Crne Gore i asistenciju državnih organa, preduzeli su drastične mjere kako bi zaustavili dalju devastaciju rijeke Morače i prestali s eksploatacijom šljunka iz njenog korita. Iako se mjere primjeruju i kontrolišu, brojni neodgovorni pojedinci i dalje predstavljaju izazov u očuvanju ovog prirodnog resursa.
„Istraživanja su pokazala da eksploatacija pijeska i šljunka ima brojne štetne efekte na okolinu i životnu sredinu. Uklanjanje velike količine pijeska i šljunka iz riječnih korita dovelo je i do promjene prirodnog toka rijeke. Ovo je izazvalo plavljenje i promijenu staništa riba i drugih vodenih organizama, eksploatacija pijeska poremetila je hidrološki režim rijeke, što dovodi do smanjenja kvaliteta vode i smanjenja dostupnosti pitke vode, radovi na eksploataciji pijeska i šljunka su doveli do zagađenja rijeke raznim otpadnim materijalima i hemikalijama koji se koriste u procesu eksplotacije pijeska i šljunka i uklanjanje pijeska i šljunka narušio je prirodnu ravnotežu ekosistema rijeke Morače. Pijesak i šljunak pružaju stanište za mnoge biljke i životinje, uključujući vodozemce, insekte, ptice i ribe. Njihovo uklanjanje dovelo je do gubitka biodiverziteta i negativno je uticalo na ekosistem u cjelini. Eksploatacija pijeska i šljunka povezana je i sa uništavanjem prirodnih pejzaža i okoline. Lokaliteti koji su nekada bili lijepi i netaknuti sada su svedeni na ogromne rupe i izravnate površine“, kazao je Lakušić.
On dodaje da program ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine smatra da je pijesak nakon vode drugi najbitniji resurs na Zemlji.
„Eksploatacija šljunka i pijeska koja se dešava poslednjih 30 godina je sasvim uništila vizuelni identitet donjeg toka rijeke Morače. Crna Gora, pozitivnim propisima u oblasti zaštite voda i prostora oko izvorišta definisala je prostore zona sanitarne zaštite. Tako je i dio prostora korita rijeke Morače odgovarajućim rješenjem definisan kao uža/druga zona sanitarne zastite. To je prostor koji ima uticaj na kretanje podzemnih voda u karstnom terenu pa s obzirom da je najrizičniji u slučaju prodora zagadenja, obuhvata dosta velika površina. Projekt sanacije treba da bude stručno pripremljen i temeljito sproveden kako bi se osigurala dugoročna obnova ekosistema i minimizirale buduće štete“, zaključio je Lakušić.