(INTERVJU) Jelena Božović za BORBU: Rekonstruisati Vladu kako bi do kraja iznijeli četvorogodišnji mandat i građanima ispostavili rezultate!

0

Proces tranzicije vlasti nije se desio onako kako su očekivali mnogi slobodni građani koji su dali podršku opozicionim strankama do 30.avgusta. Tadašnjem Demokratskom frontu nije bilo dozvoljeno učešće u Vladi, a u parlamentu nije postojala potrebna dvotrećinsku ili tropetinsku većinu za izglasavanje ključnih pravosudnih instanci.

To, međutim, sada nije slučaj kada su pravosudne institucije u potpunosti odblokirane. To je u intervjuu za BORBU poručila poslanica Nove srpske demokratije i koalicije Za budućnost Crne Gore Jelena Božović.

Ona je u intervjuu sumirala rad nove parlamentarne većine i rezultate koje je ona postigla, ali i poruke opozicije povodom posjete Milorada Dodika, te politički razlaz vrhuške Pokreta Evropa sad. Ne očekuje da će taj raskol dovesti do vanrednih izbora a očekuje da uskoro Vlada bude rekonstruisana.

„Očekujemo ubrzo rekonstrukciju Vlade i poštovanje svih tačaka sporazuma kako bi Vlada i ova skupštinska većina iznijeli do kraja četvorogodišnji mandat i ispostavili građanima konkretne rezultate i u oblasti vladavine prava i ukupnog društvenog razvoja i napretka“, kazala je Božovićeva za BORBU.

BORBA: Parlament na čelu sa Andrijom Mandićem za kratko vrijeme uradio je istorijske stvari. Konačno je izabran VDT, kompletiran je Sudski savjet, a što je bila kočnica evropskim integracijama. Kako Vi tumačite ove poteze sadašnjeg saziva?

Božović: Za samo 3 mjeseca Skupština je na čelu sa Andrijom Mandićem napravila najveći napredak u poglavljima 23 i 24. Upravo je vladavina prava najzahtjevnije pitanje kada je u pitanju proces pristupanja EU. Jos od 2018. nije bilo dogovora o izboru članova Sudskog savjeta.

Zastoj u pravosuđu najvažnije je pitanje funkcionisanja institucija u Crnoj Gori na šta su neprekidno ukazivali i međunarodni partneri i domaća javnost jer nekompletno i nefunkcionalno pravosuđe dovodili su konstantno do urušavanja pravnog poretka. Uloga predsjednika Skupštine, gospodina Andrije Mandića, bila je presudna da se u jednom vrlo kratkom peridu,za svega 3 mjeseca, riješe pitanja na koja se predugo čekalo. Ovdje se uloga parlamenta ne završava, ali smo pokazali da je kompromisom i dijalogom moguće rešavati brojne izazove u cilju unapređenja ukupnog političkog ambijenta i kvaliteta života građana.

FOTO: Skupština

 

Koalicija Za Budućnost Crne Gore ostaje posvećena svojim političkim principima, a to su nezavisne, nepristrasne pravosudne institucije koje ce se baviti procesuiranjem svih nezakonitih i kriminalnih aktivnosti u proteklih 30 godina.

BORBA: Po Vašem mišljenju, zašto prethodni parlamentarni sazivi, naročito tridesetoavgustovski kog ste i Vi bili član, nije mogao to da sprovede?

Božović: Proces tranzicije vlasti nije se desio onako kako su očekivali mnogi slobodni gradjani koji su dali podršku opozicionim strankama do 30.avgusta. Tadašnjem Demokratskom frontu nije bilo dozvoljeno učesće u Vladi, a u parlamentu nismo imali potrebnu dvotrećinsku ili tropetinsku većinu za izglasavanje ovih pravosudnih instanci.

U Vladi su se našli ljudi koji objektivno nisu imali nikakvu odgovornost prema građanima jer ih građani nisu ni birali. Nesaglasje parlamenta i Vlade, konfuzija koju je izazvala Vlada Zdravka Krivokapica, neusaglašenost stavova, odsustvo razgovora, dogovora, saradnje i jasnih ciljeva dovela je do toga da se ta Vlada brzo rasturi, jer parlamentarna podrška nije mogla biti čvrst temelj takvoj Vladi. Nažalost ni tokom 42.Vlade nije moglo doći do potrebnog dogovora jer Demokratska partija socijalista, koja je između ostalih birala Vladu, nije mogla biti konstruktivan partner u donošenju onih političkih odluka u oblasti vladavine prava koje u najvećoj mjeri treba da dovedu do preispitivanja rada i u samom političkom vrhu DPS-a.

FOTO: 42. Vlada

 

Ovo je bio trenutak da se prekine period mučnog iščekivanja i da naši sadašnji koalicioni partneri na kraju zdravorazumno donesu najbolju odluku i partnerstvo sa

BORBA: Različita su mišljenja u javnosti povodom posjete Milorada Dodika Crnoj Gori. Jedni tvrde da je to obilježavanje terena dok drugi tvrde da je to jačanje regionalne saradnje. Vaš komentar?

Božović: DPS je godinama gradio matricu po kojoj je po pravilu zagovarana mržnja prema srpskom narodu. Na tom narativu DPS je dijelom gradio svoju politiku, ali upravo je to bilo presudno za njihovo političko urušavanje. I u odnosu na posjetu Milorada Dodika DPS je još jednom pokazao netrpeljivost prema srpskom narodu i srpskim političarima na isti način na koji to pokazuju prema predsjedniku skupštine, Andriji Mandiću.

Svojom retorikom i stavovima odavno su kao stranka prepoznati po huškačkoj i mrziteljskoj retorici koja im je postala jedini politički adut i na toj retorici baziraju svoje političko djelovanje. Na drugoj strani nalazi se Andrija Mandić, ozbiljan državnik, čovjek koji gradi najbolje odnose i sa zapadnim partnerima i dobre odnose u regionu, a posebno je potrebno izgraditi te odnose sa predstavnicima srpskog naroda u okruženju jer su do sada ti odnosi u kontinuitetu urušavani. Crna Gora od dobrih odnosa sa susjedima može imati samo koristi i kad je u pitanju energerika, putna infrastruktura i brojnih drugih mogućnosti.

FOTO: Sa protesta

 

Da bismo pokazali spremnost da budemo dio velike evropske zajednicw moramo prije svega pokazati da amo spremni da gradimo dobre odnose sa najbližim susjedima. DPS je negiranjem te saradnje samo pokazao da djeluju suprotno od onog što javno zagovaraju.

BORBA: Šta znači odlazak Jakova Milatovića iz Pokreta Evropa sad za parlamentarnu većinu? Hoće li to uticati na najavljenu rekonstrukciju Vlade, odnosno, hoće li doći do prijevremenih izbora, kako neki izvori najavljuju?

Božović: Razlike koje su u Pokretu Evropa sad svojevremeno objašnjavali kao slavu demokratije sada doživljavaju svoj epilog. Te razlike u stavovima zapravo su dovele do mimoilaženja i do rascjepa u pokretu.

Ne očekujem da će to dovesti do novih izbora. Svi konstituenti vlasti treba da pokažu ozbiljnost i odgovornost i doprinesu stabilnosti vlasti do kraja mandata. Nestabilne političke prilike, novi izbori, neizvjesnost doveli bi do zastoja u radu institucija čemu smo svjedočili u periodu koji je za nama. Razlike u stavovima i mišljenju pojedinaca u jednoj političkoj organizaciji ne bi trebalo da dovedu do toga da svi građani zbog toga osjete posledice. Očekujemo ubrzo rekonstrukciju Vlade i poštovanje svih tačaka sporazuma kako bi Vlada i ova skupštinska većina iznijeli do kraja četvorogodišnji mandat i ispostavili građanima konkretne rezultate i u oblasti vladavine prava i ukupnog društvenog razvoja i napretka.

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.