Živko Banjević: Montenegro Airlines će smanjiti broj zaposlenih, nabavljamo nove avione

Izvršni direktor Montenegro Airlines-a, Živko Banjević, u intervjuu CdM, govori o planovima za budućnost, ulaganjima, nabavci novih aviona, ali i o smanjenju broja zapsolenih. Napominje i važnost koju MA ima za crnogorsku ekonomiju, ali i šteti koju su medijski napisi nanijeli poslovanju nacionalnog avio prevoznika.

CdM: Da li nam Vi, kao prvi čovjek kompanije, a na osnovu komunikacije sa Vladom Crne Gore, možete reći da li u ovom trenutku ima kompanija zainteresovanih da kupe MA?

Banjević: Kao što Vam je poznato, Vlada je nedavno podnijela Skupštini Crne Gore na usvajanje prijedlog Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, koji je u petak, 27. decembra, Skupština i usvojila. Zakon se u jednom dijelu odnosi na preuzimanje i izmirenje dospjelih obaveza MA, dok se drugi dio odnosi na investiciono-razvojnu fazu. Ukupna ulaganja će biti predmet dokapitalizacije, tj. biće pretvorena u akcionarski kapital MA.

Uzimajući u obzir činjenicu da je Zakon usvojen, a pogotovo nakon završetka faze koja se odnosi na preuzimanje i izmirenje dospjelih obaveza koja će biti završen relativno brzo i koju će pratiti dokapitalizacija, smatram da će MA postati mnogo interesantniji za strateškog partnera i eventualnu privatizaciju.

Time je naravno ispunjen jedan od uslova za potencijalnog partnera. Pored toga i činjenice da je Crna Gora postala jako popularna turistička destinacija, komercijalni parametri i rezultati koje ostvaruje MA, sa istorijskim slotovima i našim ciljanim tržištima, ljudskim i operativnim resursima u vrijeme kada je manjak istih svuda u svijetu, našu kompaniju čine jako zanimljivom za različite vidove partnerstva.

Za sada ima interesovanja za strateško partnerstvo, a uzimajući u obzir sve što sam prethodno naveo, smatram da može biti samo veće i intezivnije u periodu koji predstoji.

CdM: Koje je, prema Vašem mišljenju, najbolje rješenje za Montenegro Airlines, odnosno, šta je najbolje učiniti sa nacionalnom avio kompanijom kako bi ona opstala na tržištu i u veoma delikatnim uslovima u kojima se nalazi avio industrija?

Banjević: Država je odlučila da u cilju očuvanja i razvoja državne ekonomije, u skladu sa načelom investitora u tržišnoj ekonomiji, izvrši ulaganje u MA. Taj proces je definisan Zakonom o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, koji prati Deloitte-ova analiza koja je i suštinski potvrdila opravdanost i profitabilnost ulaganja od strane Države.

Osnov za Deliotte-ovu analizu i donošenje Zakona je bio Plan finansijske konsolidacije i osnovnih pravaca razvoja MA, koji je pripremio menadžment kompanije. Pored finansijske konsolidacije i investicija u flotu i restauraciju motora, koje su definisane Zakonom, ovaj Plan uključuje redefinisanje komercijalne i razvojne strategije i kadrovsko restrukturiranje preduzeća. Sve pomenute kategorije Plana su posložene u biznis plan za period do kraja 2023. godine, koji je između ostalog baziran na realnim pretpostavkama koje se tiču broja putnika i ukupnih prihoda sa jedne strane, odnosno, ukupnih troškova poslovanja sa druge strane. MA će u pomenutom periodu u redovnom i čarter saobraćaju prevoziti između 670.000 i 725.000 putnika, sa flotom od pet aviona tipa Embraer E195 u vlasništvu MA, i jednim avionom sličnog ili većeg kapaciteta iznajmljenog u periodu ljetnje sezone na tzv. ACMI principu.

Ovim sveobuhvatnim Planom je podvučena crta što se dospjelih finansijskih obaveza MA tiče, i prelazi se na investiciono-razvojni ciklus. Realizacija Plana i Zakona će omogućiti kompaniji da reguliše sve svoje obaveze, i dovešće do pozitivnih finansijskih rezultata i bilansa uspjeha u dužem periodu, čim se okonča nabavka aviona i restauracija motora.

Dakle, uzimajući u obzir činjenicu da je komercijalna avijacija jedan kontinualno aktivan sistem, mi smo morali pronaći održivo rješenje za dugoročno stabilno poslovanje. Ipak, smatram da bi iznalaženje strateškog partnera moralo biti imperativ u periodu koji predstoji, i na tome će se intezivno raditi. Tržište u komercijalnoj avijaciji konstantno teži globalizaciji, pa bi naslanjanje npr. na neku veću avio-kompaniju proizvelo više pozitivnih efekata. Investiciono-razvojni proces bi bio olakšan, prihodi povećani a troškovi smanjeni, rizik podijeljen, sve turbulencije na tržištu kojih će zasigurno biti u narednom periodu bile bi lakše kompenzovane. Ono u čemu bi potencijalni strateški partner vidio interes kod nas sam već pomenuo. Većinski vlasnik će naravno odlučiti oko odgovarajućeg modela i nivoa strateške saradnje, ukoliko do toga dođe.

CdM: Koliko iznosi dug MA prema Aerodromima Crne Gore i Kontroli letjenja? Da li bi prinudna naplata duga od strane Kontrole letjenja rezultirala uvođenjem stečaja u MA?

Banjević: Dug MA prema ACG iznosi oko 32 miliona eura, dok je dug prema SMATSA oko 6,5 miliona. I jedno i drugo je predmet preuzimanja i izmirenja dospjelih obaveza u skladu sa Zakonom o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, tako da su se stvorili uslovi da do scenarija koji pominjete uopšte ne dođe.

CdM: Da li u strategiji razvoja kompanije planirate nabavku novih aviona i kojih?

Banjević: Trenutno je vlasništvu MA pet aviona tipa Fokker 100 koji izlaze iz upotrebe, pri čemu je samo jedan operativan dok su četiri već prizemljena. Pored toga raspolažemo sa dva aviona tipa Embraer E195 u operativnom lizingu do 2024. odnosno 2025. godine, i trećim E195 u finansijskom lizingu koji će postati vlasništvo MA tek polovinom 2022. godine.

Plan je da se flota unificira i zaokruži na 5 E195 i šesti avion sličnog ili većeg kapaciteta u toku ljenje sezone na tzv. ACMI principu. Dakle, u planu je nabavka četiri aviona tipa Embraer 195, od čega ćemo za dva pregovarati sa sadašnjim Zakupodavcem. Kao što sam već pomenuo, investiciono-razvojni proces sa aspekta nabavke aviona na principu finansijskog lizinga je definisan Zakonom.

CdM: Crna Gora je turistička destinacija. Koliko je u tom pogledu značajno da MA opstane i koliki je doprinos MA razvoju države Crne Gore?

Banjević: MA u prosjeku prevozi više od 25 odsto putnika koji se na godišnjem nivou opsluže na crnogorskim aerodromima, sa isto takvim učešćem u ukupnom saobraćaju. U mjesecima zimske sezone ti procenti idu iznad 33 odsto. Taj rezultat se ostvaruje u uslovima rastuće, često i nelojalne konkurencije, do 55 redovnih, čarter i niskobudžetnih avio-kompanija. MA leti na osam cjelogodišnjih, 7-8 sezonskih, i do 15 čarter destinacija u toku godine, dakle na 30-ak destinacija u 15 država, pri tome se prilagođavajući potrebama turističke privrede Crne Gore.

Direktni i indirektni efekti od poslovanja MA po crnogorsku privredu iznose između 150 i 200 miliona eura na godišnjem nivou. Odliv iz te mase prema državnom Budžetu se kreće do 35 miliona eura godišnje.

Kompanija je u svojoj istoriji do sada prevezla oko 9,5 miliona putnika. Samo u periodu od početka 2017. godine do danas smo prevezli 1,87 miliona putnika, sa konstantnim rastom iz godine u godinu. Ukupan doprinos MA crnogorskoj privredi za poslednje tri godine je premašio pola milijarde eura, od čega se prema državnom Budžetu odlilo blizu 100 miliona eura.

U MA radi više od 350 zaposlenih po ugovoru o radu na određeno i neodređeno vrijeme, pri čemu značajan procenat od tog broja predstavlja licencirano osoblje, tj. piloti, kabinsko osoblje, inženjeri, mehaničari itd. Brend MA je postao prepoznatljiv na evropskom tržištu. U toku godine milioni putnika na evropskim aerodromima vide zastavu Crne Gore, naziv i logo MA, što je jasna asocijacija na Crnu Goru – Montenegro kao turističku destinaciju.

Vjerujem da ovi podaci vjerno ilustruju značaj MA za očuvanje i razvoj crnogorske ekonomije i privrede, što i jeste bi glavni povod za donošenje pomenutog Zakona.

CdM: Da li ima viška zaposlenih u MA, te da li je planirano smanjenje broja radnika?

Banjević: Već pomenuti Plan predviđa intervencije u pravcu gotovo svih troškova poslovanja, uključujući i smanjenje broja zaposlenih odnosno smanjenje i usklađivanje zarada na nivou kompanije. Precizne aktivnosti po ovom pitanju su definisane u dijelu Plana koji se tiče kadrovskog restrukturiranja preduzeća, iste su već u toku, a sa realizacijom ćemo početi već u prvom kvartalu 2020. godine.

CdM: Koliko su negativni medijski napisi štetili poslovanju kompanije?

Banjević: Česti napisi u medijima o odlasku MA u stečaj, bankrotstvo i slično, direktno su uticali na pad prodaje u određenim periodima. Gotovo svi inostrani partneri, prije svega snabdjevači gorivom na aerodromima, kao i aerodromska preduzeća, tražili su plaćanje kompletnih usluga unaprijed, kako bi zaštitili svoje poslovanje od “stečaja i bankrotstva MA”. Gotovo po pravilu nakon tih napisa uslijedile bi blokade računa od strane domaćih i ino partnera itd. Vjerujemo da je sve to sada iza nas.

CdM: Prema posljednjim podacima, koliko ste prevezli putnika i sa kakvim bilansom očekujete da ćete zaključiti 2019. godinu? Za koliko je povećan broj prevezenih putnika u odnosu na 2018. godinu?

Banjević: U 2019. godine ćemo prevesti oko 660.000 putnika u sve tri kategorije saobraćaja, što je za oko 3 odsto više u odnosu na 2018. godinu, pa će na taj način ova godina preuzeti status rekordne 25-ogodišnjoj istoriji poslovanja MA.

Što se bilansa uspjeha tiče, još je rano govoriti o preciznim ciframa. U 2019. godini smo bili prinuđeni da usljed manjka resursa iznajmljujemo dodatne avionske kapacitete i produžujemo period iznajmljivanja avionskih motora. To je dovelo do značajnog povećanja troškova poslovanja, pa će zbog toga poslovni rezultat za 2019. godinu biti slabiji u odnosu na 2018. godinu.

Dakle, ni bolji komercijalni rezultat u odnosu na 2018. godinu nije mogao kompenzovati izraženi porast troškova usljed manjka resursa u 2019. godini. Upravo na obezbjeđivanje dovoljno resursa i kapaciteta za poslovanje u narednom periodu se odnosi investiciono-razvojna faza Plana.