Blinken upozorio: Situacija na Bliskom Istoku najopasnija od 1973.
Američki državni sekretar Entoni Blinken i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg razgovarali su u Stejt Dipartmentu o nadolazećem NATO samitu koji će biti održan u Vašingtonu, nastavku pomoći za Ukrajinu, Gazi, napadu na američke vojnike na Srednjem Istoku, ali i drugim temama.
Odgovarajući na novinarsko pitanje je li ranija akcija mogla spasiti američke živote, Blinken je rekao da je trenutna situacija na Bliskom Istoku opasna, najopasnija najmanje od 1973. godine.
“Jasno smo rekli da ćemo braniti naše ljude i interese. To smo učinili u Iraku, Siriji i Jemenu. Predsjednik želi spriječiti šire sukobe, uz poruku da bilo ko koristi ovu situaciju, odgovorit ćemo snažno. Neću govoriti o našem odgovoru napadačima”, rekao je Blinken.
“Odgovorit ćemo na napad na naše snage na način, mjesto i vrijeme kada mi to odlučimo”, poručio je.
‘Iran destabilizira regiju’
Blinken je, između ostalog, rekao da grupe povezane s Iranom stoje iza napada od oktobra.
“Prisustvo naših snaga u Iraku i Siriji nema nikakve veze s Gazom i 7. oktobrom. Ne tražimo sukob s Iranom, ali nastavićemo da branimo naše snage”, rekao je.
“Iran destabilizuje regiju. Pozdravljam vašu diplomatiju kako ne bi došlo do šireg sukoba na Bliskom Istoku”, dodao je Stoltenberg.
Govoreći o pregovorima o Gazi, s naglaskom na kontinuirano odbijanje izraelskog premijera dvodržavnog rješenja, Blinken je rekao da se mnogo radi i da postoji nada.
“Strogo mislim da Izrael želi vidjeti da taoci budu oslobođeni, to je i naš prioritet”, istakao je.
Ukrajina – primjer saradnje
Govoreći o predstojećem NATO samitu, Blinken je istakao da će fokus biti na idućih 75 godina Alijanse.
“Turska je odobrila Švedsku, Mađarska treba kompletirati proces. Pristup Švedske i Finske je došao kao reakcija na rusku invaziju Ukrajine. Putin je želio smanjiti i oslabiti NATO koji je sada veći i jači nego prije. NATO je spreman braniti svaki kvadratni metar svojih članica”, rekao je, dodajući da je Ukrajina najbolji primjer saradnje.
“Sve što je Ukrajina postigla uz našu pomoć je sada ugroženo, što je loša poruka i za naše neprijatelje i saveznike”, istakao je.
Stoltenberg je pozdravio turski stav o Švedskoj.
“Razgovarao sam s Orbanom koji je bio vrlo jasan da podržava ulazak Švedske u NATO i da bi na kraju februara moglo doći do usvajanja u parlamentu”, rekao je.
“Eventualna pobjeda Rusije bi ojačala Sjevernu Koreju, Kinu i Iran… Rusija može biti znatno vojno oslabljena bez gubitaka života NATO zemalja i SAD-a i zato moramo Ukrajinu snabdijevati oružjem. Samo tako ćemo doći do mira”, dodao je Stoltenberg.
(Al Jazeera)
Islamski otpor u Iraku preuzeo je odgovornost za napad na kulu 22. Rekli su da su gađali tri američke baze u Siriji i Jordanu – Shaddadi, Rukban i Tanf, kao i izraelsko naftno postrojenje na Mediteranu. Grupa se pojavila tek krajem 2023. godine, nakon što je Izrael počeo bombardirati Gazu kao odgovor na Hamasov napad na Izrael 7. oktobra. Sastoji se od nekoliko šiitskih milicija povezanih s Iranom koje djeluju u Iraku, kao što su Kataib Hezbollah, Nujaba i Kataib Sayyid al-Shuhada.
Lokacija baze nudi američkim snagama mogućnost da se infiltriraju i napuste Siriju neotkrivene. U blizini nje, 20 kilometara dalje u al-Tanfu, nalazi se još jedna baza koja vodi do Iraka i konačno do Mosula, nekada važnog uporišta Islamske države. Ali ovo su samo dvije od mnogih baza u kojima radi američko vojno osoblje. Posljednjih mjeseci, te baze, pored Towera 22 i zračne baze al-Asad u zapadnom Iraku, više puta su napadale razne milicije koje je navodno obučavao, finansirao i opremio Iran, navodi BBC.
Ameriške enote sicer že dolgo uporabljajo Jordanijo, ki meji na Irak, Izrael, palestinsko ozemlje na Zahodnem bregu, Savdsko Arabijo in Sirijo, kot oporišče. Po državi je nameščenih okoli 3000 ameriških vojakov. Vendar pa tudi ameriška prisotnost v Jordaniji ni več tako dobrodošla. Od začetka izraelske vojne proti Hamasu na območju Gaze so prebivalci organizirali več množičnih protestov zaradi vse več civilnih žrtev. Poleg tega pa naj bi bilo tudi vsaj tri milijone prebivalcev Jordanije Palestincev.
Američke trupe već dugo koriste Jordan, koji se graniči s Irakom, Izraelom, palestinskim teritorijama na Zapadnoj obali, Saudijskom Arabijom i Sirijom, kao bazu. Oko 3.000 američkih vojnika stacionirano je širom zemlje. Međutim, američko prisustvo u Jordanu također više nije tako dobrodošlo. Od početka izraelskog rata protiv Hamasa u Pojasu Gaze, stanovnici su organizirali nekoliko masovnih protesta zbog sve većeg broja civilnih žrtava. Osim toga, najmanje tri miliona stanovnika Jordana navodno su Palestinci.