Zelenski na baltičkoj turneji odbacio prekid sukoba sa Rusijom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je u srijedu i četvrtak u baltičkim zemljama prikupljao vojnu i političku podršku, odlučno je odbacio ideju o prekidu vatre s Rusijom, rekavši da bi to samo koristilo Moskvi dajući joj vremena da obnovi svoje oružane snage, prenosi Hina.

Rusija ima “veliki” manjak u bespilotnim letjelicama, artiljeriji i projektilima, a Kremlj bi iskoristio stanku u borbama da obnovi zalihe tog oružja, rekao je Zelenski u četvrtak tokom posjete Estoniji.

Zelenski je dodao da je Moskva trenutno prisiljena nabavljati oružje iz Irana i Sjeverne Koreje za rat protiv Ukrajine.

“Prekid vatre također bi dao Rusiji priliku da premjesti i pregrupira svoje snage, potencijalno stavljajući ukrajinske trupe u lošiji položaj u budućim borbama. Obustava neprijateljstava mogla bi omogućiti ruskim snagama da nas “nadvladaju, a mi to nećemo rizkovati”, rekao je Zelenski objašnjavajući svoje stanovište.

Zelenski je to rekao nakon sastanka sa estonskim predsjednikom Alarom Karisom. Sletio je u glavni grad Talin u četvrtak u sklopu turneje po tri zemlje po Baltiku. Bio je u Litvaniji u srijedu, a kasnije u četvrtak krenuo je u Letoniju, dok pokušava prikupiti međunarodnu podršku svojoj zemlji, koja se gotovo dvije godine brani od ruske invazije.

Umor od rata

Međutim, sve je više znakova umora od rata u jednom od glavnih saveznika Kijeva, Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u nekim dijelovima Evrope.

Bivše sovjetske republike Litvanija, Estonija i Letonija su među najodlučnijim zagovornicima Ukrajine, pružajući Kijevu dosljednu vojnu, finansijsku i humanitarnu podršku.

Tri države članice EU-a takođe se zalažu za strožije sankcije Moskvi na nivou EU-a i više isporuka oružja Kijevu.

Zelenski je u Talinu nastavio svoju kampanju za brzi ulazak Ukrajine u NATO odbrambeni savez, rekavši da to ne bi bila samo najbolja bezbjednosna garancija za Ukrajinu, već i za baltičke države i Poljsku, koje sve graniče sa Rusijom.

Zelenski je zahvalio Estoniji na “konstantnoj opipljivoj podršci” koju država članica EU-a i NATO-a pruža.

Estonija, zemlja od 1,2 miliona stanovnika, obavezala se dati Ukrajini 0,25 posto svog godišnjeg budžeta za odbranu do 2027. Ukupna pomoć Estonije od početka rata tada će iznositi 1,2 milijarde evra.

Snažna podrška Letonije

Iz Estonije, Zelenski se uputio u susjednu Letoniju, gdje je predsjednik Edgars Rinkevičs obećao dalju vojnu pomoć.

Nakon sastanka sa Zelenskim, Rinkevičs je najavio da će sljedeći paket pomoći uključivati haubice, topove od 155 mm, protivtenkovske i protivvazdušne odbrambene sisteme, raketne bacače, terenska vozila, ručne granate, helikoptere i drugu opremu.

 

Letonija takođe želi ove godine da obuči 3.000 ukrajinskih vojnika i podržati Ukrajinu proizvodnjom dronova.

“Vlada, naša država i naš narod nastaviće pružati Ukrajini svu potrebnu podršku”, istaknuo je Rinkevičs.

Prema njegovim riječima, Letonija je pružila pomoć u vrijednosti od 600 miliona evra, što je jednako 1 posto BDP-a zemlje.

Zelenski se zahvalio na “nepokolebljivoj podršci” i obnovljenoj vojnoj pomoći.

“Snaga naših vojnika, snaga naših oružanih snaga uveliko će zavisiti od ove vrste pomoći u budućnosti”, rekao je.