Imaćemo spremnu strukturu za novu fazu pregovora sa EU
Crna Gora će imati spremnu pregovaračku strukturu da, nakon dobijanja završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, krene u novu fazu pregovora sa Evropskom unijom (EU), kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je podsjetila da je Vlada donijela Odluku o uspostavljanju pregovaračke strukture i da je imenovala glavnog pregovarača, kao i da su krajem decembra pozvali nevladine organizacije da predlažu svoje predstavnike za članove radnih grupa za 33 pregovaračka poglavlja.
Gorčević je u intervjuu agenciji MINA rekla da sada slijedi kompletiranje pregovaračkog tima i imenovanje šefova pregovaračkih radnih grupa.
„Vjerujem da već u prvom kvartalu ove godine možemo imati zaokruženu i funkcionalnu pregovaračku strukturu spremnu da, zajedno sa glavnim pregovaračem i Ministarstvom evropskih poslova (MEP), krene u intenzivan rad na sprovođenju obaveza iz evropske agende“, rekla je Gorčević.
Kako je kazala, promjene u pregovaračkoj strukturi podrazumijevaju jačanje u personalnom smislu, ali i u dijelu poboljšanja koordinacije procesa.
„Personalno snaženje podrazumijeva da ćemo, uz nastojanje da zadržimo sve one ljude koji su već njen dio i koji daju doprinos radu radnih grupa, otvoriti prostor za uključivanje eksperata iz različitih oblasti koji dolaze iz civilnog društva, akademske i poslovne zajednice“, navela je Gorčević.
Ona je istakla da za narednu fazu pregovora, kada se od Crne Gore očekuju konkretni rezultati i rješenja, država mora imati efikasne institucije, profesionalan kadar i razvijenu ekspertizu u svim oblastima pregovora.
„Zbog toga ćemo posebnu pažnju posvetiti i unapređenju postojećih znanja i vještina i izgradnji novih, kroz korišćenje podrške eksperata iz EU i država članica“, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da je, u tom dijelu, posebno značajno vraćanje pozicije glavnog pregovarača koji će, kako je navela, stručnim referencama značajno doprinijeti dinamici i kvalitetu rada pregovaračke strukture i cijelog procesa.
„Kada je riječ o unapređenju kordinacije, MEP će, zajedno sa glavnim pregovaračem, raditi na tome da radne grupe budu efikasnije u svom radu, da sastanci svih radnih tijela u okviru pregovaračke strukture budu redovni, a njihovi rezultati konkretni i vidljivi“, rekla je Gorčević.
Upitana kada očekuje da će Crna Gora dobiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24, Gorčević je kazala da MEP prikuplja informacije o stepenu realizacije svih privremenih mjerila i da će nakon objedinjavanja podataka pripremiti izvještaj o njihovoj ispunjenosti.
„Kao što znate, Vlada je upravo oblast vladavine prava odredila kao svoj prioritet u radu i dobro je što smo već na početku mandata imali priliku da vidimo rezultate posvećenosti i odlučnosti Vlade i Skupštine na tom polju, prevashodno kroz imenovanja u pravosuđu“, rekla je Gorčević.
Tokom prvih šest mjeseci još intenzivnije nastaviti ispunjavanje obaveza
Kako je kazala, plan vlasti je da u ovoj godini, naročito tokom prvih šest mjeseci, još intenzivnije nastave sa ispunjavanjem obaveza, u skladu sa onim što su bile preporuke iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije (EK).
„Time bi stekli uslove da dobijemo završna mjerila u poglavljima 23 i 24, i pređemo u novu fazu pregovora koja će značiti privremeno zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja kod kojih su već ispunjena završna mjerila i dostignuta interna spremnost za članstvo“, navela je Gorčević.
Ona je kazala da, paralelno sa radom na poglavljima 23 i 24, predano rade na sprovođenju obaveza u svim ostalim oblastima.
„U nekima od njih smo ispunili ili smo veoma blizu da ispunimo završna mjerila koja je EK definisala i na taj način se kvalifikujemo za njihovo privremeno zatvaranje“, navela je Gorčević.
Kako je kazala, poglavlja koja su najspremnija za privremeno zatvaranje su poglavlje pet – Javne nabavke, šest – Privredno pravo, sedam – Pravo intelektualne svojine i 20 – Industrijska politika i preduzetništvo.
„Moje očekivanje je da će to biti prva poglavlja koja ćemo zatvoriti u ovoj godini, a nakon toga da ćemo, kroz intenzivniji rad na reformama, ubrzati zatvaranje i ostalih pregovaračkih poglavlja“, dodala je Gorčević.
Upitana da li će u januaru biti održana međuvladina konferencija Crna Gora – EU, Gorčević je rekla da su evropski partneri najavili mogućnost održavanja međuvladine konferencije u prvom kvartalu ove godine.
„Taj događaj, nakon više od dvije godine, koliko je prošlo od prethodne međuvladine konferencije, bio bi znak dodatne podrške Vladi za opsežne reforme koje nam predstoje, ali i pohvala za početne rezultate koje smo pokazali u prva dva mjeseca mandata“, smatra Gorčević.
Ona je, govoreći o imenovanjima u pravosuđu, naglasila da su ta imenovanja ključna za deblokadu pravosudnog sistema i predstavljaju preduslov za dalji napredak u vladavini prava.
Prema riječima Gorčević, izbor sedmog sudije Ustavnog suda i tri člana Sudskog savjeta su početni, ali jako važni pomaci, poslije dužeg perioda zastoja na tom polju.
Slijedi dalji rad u pravcu jačanja odgovornosti i nezavisnosti pravosuđa
Ona je istakla da se sada od Crne Gore očekuje izbor Vrhovnog državnog tužioca (VDT) i predsjednika Vrhovnog suda, navodeći da se nada da će to biti završeno u prvim mjesecima ove godine, kako bi konačno sve pravosudne funkcije izašle iz v.d. stanja i počele da funkcionišu u punom kapacitetu.
„Svakako tu nije kraj reformi pravosuđa, jer nam slijedi dalji rad u pravcu jačanja odgovornosti i nezavisnosti, na šta nam je ukazala i EK u svom posljednjem izvještaju“, dodala je Gorčević.
Kako je navela, predstoji i jačanje Agencije za sprečavanje korupcije, kao i mjerljivi rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Gorčević je istakla da su to oblasti koje je Vlada definisala kao prioritetne i koje će biti u fokusu njihovog rada u ovoj godini.
„Ukoliko uspijemo da ostvarimo ambiciozne, ali realne rokove koje smo sami postavili na polju vladavine prava, u što ne sumnjam imajući u vidu jasnu opredijeljenost i odlučnost Vlade, možemo očekivati da u ovoj godini konačno zakoračimo u posljednju fazu pregovora i počnemo da zatvaramo pregovaračka poglavlja, što i jeste naš cilj“, rekla je Gorčević.
Ona je, upitana o prioritetima MEP-a za ovu godinu, kazala da su planovi tog Vladinog resora usmjereni u nekoliko pravaca.
Kako je dodala Gorčević, u saradnji s pregovaračkim radnim grupama, pripremaju Akcioni plan za adresiranje preporuka iz Izvještaja EK, što će biti mapa puta u ovoj godini.
Ona je istakla da će im to biti mapa puta u poglavljima 23 i 24, gdje očekuju dobijanje završnih mjerila, ali i u ostalim poglavljima gdje očekuju zaokruživanje reformskih procesa usmjerenih na ispunjavanje svih obaveza i dostizanje unutrašnje spremnosti za članstvo.
“Na toj liniji, MEP je početkom decembra iniciralo pripremu novog Programa pristupanja Crne Gore EU 2024-2025, krovnog strategijskog dokumenta procesa evropske integracije Crne Gore koji definiše obim i dinamiku reformi na tom putu”, rekla je Gorčević.
Ona je objasnila da je cilj tog dokumenta strateško usmjerenje procesa evropske integracije Crne Gore ka ostvarivanju dalje usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU.
“Drugi važan segment našeg rada obuhvatiće zaokruživanje pregovaračke strukture, kako bi ona bila u stanju da na najbolji i najefikasniji način odgovori obavezama iz sljedeće, naprednije faze procesa pristupanja”, istakla je Gorčević.
Slijedi imenovanje pregovarača za šest klastera
Kako je navela, nakon imenovanja glavnog pregovarača, slijedi imenovanje pregovarača za šest klastera, kao i kompletiranje svih radnih grupa.
“Vjerujem da ćemo nakon toga, na sistemski način i dugoročno unaprijediti proces koordinacije pristupnih pregovora na operativnom nivou i biti u stanju da se uspješno uhvatimo ukoštac sa nadolazećim obavezama”, kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da će treći segment rada Ministarstva biti usmjeren na nastavak uspješnog privlačenja sredstava iz raspoloživih EU fondova, programa i inicijativa.
Prema riječima Gorčević, u tom dijelu posebno će biti posvećeni koordinaciji obaveza usmjerenih na sprovođenje Reformske agende za povlačenje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Ona je kazala da se četvrti, jednako važan pravac rada MEP-a, odnosi na intenziviranje saradnje i uključivanje svih segmenata društva, od lokalnih samouprava, preko civilnog društva, akademske i poslovne zajednice, u proces informisanja građana o evropskoj integraciji Crne Gore.
“Naša agenda u ovoj godini je obimna i zahtjevna, ali vjerujem da dobrim pristupom, kvalitetnim planiranjem i efikasnim sprovođenjem zacrtanih ciljeva, uz nedvosmislenu posvećenost i odlučnost Vlade da ispuni svoje obaveze iz procesa evropske integracije, možemo ostvariti željene ciljeve i napraviti odlučujući iskorak u približavanju članstvu u EU”, poručila je Gorčević.