Šimun: Depolitizacija javnog zdravstva, racionalna upotreba novca iz budžeta biće u fokusu Ministarstva zdravlja ove godine

Depolitizacija javnog zdravstva, racionalna upotreba novca iz budžeta koja će korelirati sa povećanjem kvaliteta usluga i razvijanje primarne zdravstvene zaštite, biće u fokusu Ministarstva zdravlja ove godine, kazao je resorni ministar Vojislav Šimun.

On je rekao da je neophodno da se novac opredijeljen budžetom za ovu godinu iskoristi na pravi način jer, kako je naveo, ne korelira uvijek povećanje budžeta sa većim kvalitetom zdravstvenih usluga.

„Što se tiče budžeta, naravno da bih uvijek, kao resorni ministar, volio da ima i više sredstava, prevashodno za kapitalne investicije, tekuće troškove i neke planove. Međutim, stvarno moram priznati da ove godine budžet dosta solidan“, kazao je Šimun u intervjuu Agenciji MINA.

On je naveo da je za Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) izdvojeno više od 424 miliona evra, što je za preko deset miliona evra više nego prošle godine.

Za kapitalne projekte je, kako je istakao Šimun, izdvojeno oko 8,5 miliona evra, a za Ministarstvo zdravlja oko 5,6 miliona evra, što je povećanje za oko 800 hiljada evra u odnosu na prošlu godinu.

„Za kapitalne projekte imamo mogućnost zaduženja od oko 120 miliona evra, od čega bi 85 miliona evra bilo za izgradnju novih zdravstvenih ustanova, gdje se prevashodno ističu opšta bolnica u Pljevljima, novi dom zdravlja u Siti kvartu u Podgorici i Urgentni centar“, rekao je Šimun.

On je dodao da postoji mogućnost zaduženja od oko 15 miliona evra za rekonstrukciju javnih zdravstvenih ustanova i od oko 20 miliona evra za medicinsku opremu.

„Znamo veoma dobro i da su sve veći izdaci, osim za plate, i za farmaceutska sredstva, tu su i neracionalno trošenje i povećanje cijena ljekova. I to je nešto što, između ostalog, treba rješavati“, naveo je Šimun.

On je kazao da, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) razvijaju sistem, koji će omogućiti da racionalizuju potrošnju, a samim tim i upotrebu budžetskih sredstava.

Na pitanje da li su opredijeljena sredstva dovoljna da ne dolazi do nestašica ljekova, Šimun je odgovorio da to nije samo posljedica nedostatka novca, već da razlog može biti sam proces nabavke i distribucije ljekova.

On je dodao da nekada proizvođači nemaju dovoljne količine ljekova.

„U Ministarstvu se trudimo da na sistemski način riješimo taj problem i nalazimo neke pravne instrukcije, koje ćemo u saradnji sa Fondom dodatno izregulisati. Nadam se da će one simplifikovati taj proces i omogućiti da nestašica lijekova bude sve manje“, kazao je Šimun.

Upitan koji su to problemi čije rješavanje će biti prioritet resora na čijem je čelu, on je naveo da su to nedostatak kadra, zastarjela infrarstruktura i digitalizacija zdravstvenog sistema, koja je, kako je ocijenio, na dosta lošem nivou.

Problem nedostatka kadra, kako je rekao, prvo se mora adekvatno mapirati – da bi znali koji profili nedostaju, a zatim riješiti pravovremenim raspisivanjem specijalizacija i subspecijalizacija, ali i adekvatnom distribucijom kadra.

Šimun je naveo da je prioritet njegove administracije da adekvatnom digitalizacijom zdravstvenog sistema proces rada učine jednostavnijim i lakšim za ljekare i ostale zdravstvene radnike i pristupačnijim i lakšim za korišćenje pacijentima.

Na pitanje koliko ljekara nedostaje Crnoj Gori i iz kojih grana medicine najviše, Šimun je odgovorio da ne bi spekulisao konkretnim podatkom, jer je on uglavnom iz medija povlačen.

On je kazao da očekuje da u prvom kvartalu ove godine bude napravljen plan razvoja kadrova u zdravstvu za narednih deset godina, koji će poslužiti kao osnova da adekvatno riješe pitanje koje se tiče nedostatka kadra.

Taj plan, kako je dodao, pratio bi i odgovarajući registar ljekara i ostalog medicinskog osoblja po ustanovama.

Šimun je rekao da je u decembru 2018. u javnom zdravstvenom sistemu Crne Gore radilo 1.835 ljekara, a u istom mjesecu prošle godine 1.972.

„U periodu između septembra 2022. i septembra prošle godine imamo čak i pozitivan bilans ljekara u javnom sistemu, od preko 80“, naveo je Šimun.

Prema njegovim riječima, problem odliva ljekara postoji i u ostalim zemljama.

Šimun je kazao da se problem odliva kadrova, osim povećanja plata, mora prevenirati i obezbjeđivanjem boljih uslova rada, razvojem infrastrukture, nabavkom odgovarajuće medicinske opreme, osavremenjivanjem procesa rada.

„Tu su i neki drugi faktori, prije svega taj socioekonomski momenat, gdje nam treba podrška i ostalih aktera u Vladi i lokalnih samouprava, jer moramo omogućiti i adekvatne socijalne programe i rješavati stameno pitanje“, dodao je Šimun.

Na pitanje da li je radna grupa Ministarstva završila analizu Predloga zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je utvrdila prethodna Vlada, a koji je povučen iz skupštinske procedure, on je odgovorio odrično.

Šimun je dodao da je razlog za to jer se radi o krovnom zakonu zdravstvenog sistema i jer tome treba pristupiti studiozno.

On je kazao da su sindikate i strukovna tijela pozvali da im dostave predloge izmjena i dopuna zakonskih rješenja koja su prethodno predviđena.

Šimun je rekao da je, osim tog materijala koji se sumira i analizira, unutar Ministarstva zdravlja pokrenuta ista procedura, gdje direktori direktorata dostavljaju određena rješenja.

„Očekujem da već poslije praznika imamo taj izvještaj i da onda, uz konsultacije stručne javnosti, dobijemo najkvalitetnije rješenje, zakon koji je upodobljen sa evropskim standardima, a opet osvrnut na specifičnosti našeg zdravstvenog sistema“, naveo je Šimun.

Upitan kakav je njegov stav u vezi sa dopunskim radom zdravstvenih radnika, on je kazao da dopunski rad treba dozvoliti i da je to njihovo zagarantovano pravo.

„Ali treba da imamo kvalitetan pravilnik o dopunskom radu – da možemo adekvatno kvantifikovati rad doktora u javnim ustanovama, da imamo indikatore učinka, strožu kontrolu u toku rada i odgovarajuće kazne ukoliko se nešto prekrši u toku rada u javnoj zdravstvenoj ustanovi“, naveo je Šimun.

Upitan kako ocjenjuje zakonsko rješenja koje je bilo predloženo – da član neke partije ne može biti direktor javne zdravstvene ustanove, on je kazao da smatra da je ono u načelu dobro.

Šimun je, odgovarajući na pitanje da li to može da pomogne da dođe do depolitizacije zdravstvenog sistema, rekao da je depolitizacija jedan od postulata u radu nove administracije.

„To zakonsko rješenje ne može da nam garantuje depolitizaciju. Tu nam je potrebna i društvena angažovanost“, naveo je Šimun.

Kako je kazao, na čelne pozicije u zdravstvenim ustanovama treba postavljati ljude na osnovu kvaliteta i profesionalizma.

Šimun je dodao da se u radu moraju ispunjavati profesionalni i moralni standardi, odnosno principi kvaliteta i etike.

„Onda dobijamo adekvatnu sinergiju zadovoljstva i pacijenata i zdravstvenih radnika, i na taj način pokazujemo primjerom da politika ne treba ići sa medicinom i da politika u medicini mora biti svedena na najmanje moguće“, rekao je Šimun.

On je, odgovarajući na pitanje da li je zadovoljan radom direktora javnih zdravstvenih ustanova i menadžmenta, kazao da će se u procjenjivanju njihovog rada voditi objektivnošću i činjenicama.

„Mi smo u Ministarstvu zdravlja formirali komisiju, koja će analizirati rad zdravstvenih ustanova“, rekao je Šimun.

On je naveo da misli da su dva mjeseca njegovog mandata dosta kratak periodu da bi mogao iznijeti konačan stav i dodao da će nakon te analize imati jasan uvid.

„Naravno, u svemu tome treba oslušnuti i zdravstvene radnike, ali i pacijente, i u svemu tome prepoznati da li postoji odgovarajući kvalitet usluga, profesionalizma, etičnosti. Tamo gdje postoji, naravno da ćemo takve menadžmente podržati“, kazao je Šimun.

On je rekao da im je dužnost da reaguju tamo gdje je narušen ugled ustanove, gdje su postojale greške u procedurama, ili čak kršenje zakona.

„Rukovodeći kadar je bitan za efikasno funkcionisanje i od njega zavisi i ugled zdravstvene ustanove. Želimo da se taj ugled povrati i da imamo što efikasniju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu“, istakao je Šimun.

Upitan o listama čekanja, on je kazao da se najduže čeka tamo gdje postoji deficit određenih profila ljekara, a radi se o pojedinim internističkim i hirurškim granama.

„Što se tiče same dijagnostike, tu nastojimo da u ugovorima sa privatnim zdravstvenim ustanovama obezbijedimo kontinuitet“, rekao je Šimun.

On je naveo da su u postupku nabavke magneta za Bijelo Polje, Nikšić i Bar i da će, kada to bude realizovano, javni sistem biti značajno rasterećen.

Šimun je kazao da liste čekanja postoje i u drugim državama i da su već pokrenuli niz sastanaka sa rukovodiocima zdravstvenih ustanova, upravo da bi riješili taj problem.

On je rekao da je tendencija da postupak zakazivanja učine pravičnijim i transparentnijim.

Veliki problem su, kako je ukazao, neiskorišćeni termini.

„Takođe, u samom tom procesu zakazivanja, smatram da oni koji su najduže čekali na pregled treba da imaju pravo prvenstva pregleda“, rekao je Šimun, dodajući da bi liste čekanje trebalo da budu strukturirane i po stepenu hitnosti.

Kako je naveo, razmatra se i mogućnost da se ljekari na primarnom i sekundardnom nivou zdravstvene zaštite mogu konsultovati sa ljekarima sa nivoa koji je iznad, a cilj je da se u nekim manje kompleksnim i manje urgentnim slučajevima rastereti tercijarni nivo – Klinički centar Crne Gore.

„To je jedan multifaktorijalni problem koji moramo atakovati iz više uglova. Već početkom ove godine očekujem izvjesne rezultate, jer već imamo definisane korake koje treba preduzeti“, dodao je Šimun.

U fokusu resora zdravlja, kako je najavio, biće i osnaživanje primarne zdravstvene zaštite, i u tom smislu prvo treba rasteretiti ljekare i srednji kadar od preopširne administracije.

Šimun je kazao da se drugi aspekt odnosi na to da se ljekarima na primarnom zdravstvenom nivou daju dodatna ovlašćenja, koja će omogućiti da oni rješavaju odgovarajuće probleme.

On je rekao da je izuzetno važno i razvijanje preventivne medicine jer je, kako je ukazao, bez nje javno zdravlje ugroženo.

Šimun je kazao da su već preduzeli izvjesne korake.

„U saradnji sa SZO pokrenuli smo izradu protokola i plana prevencije kardiovaskularnih bolesti, jer su one prvi uzročnik morbiditeta i mortaliteta u Crnoj Gori, s posebnim aspektom na prevenciju hipertenzije“, naveo je Šimun, dodajući da je potrebno proširiti i skrining programe na određene bolesti.

Kako je rekao, na nivou primarne zdravstvene zaštite, od ukupnog broja pregleda, preventivnih treba da bude 30 odsto.

„Kod nas je to na nižem nivou, oko deset odsto ili manje, i upravo nam je to jedna vodilja, koja će biti u osnovi reorganizacije primarne zdravstvene zaštite“, kazao je Šimun.

Upitan kada će početi da rade stomatolozi u školama, on je kazao da ne bi licitirao datumima i da je to najbolje saopštiti nakon što bude uspješno završen tender za adaptaciju stomatoloških ambulanti.

On je podsjetio da nije prošao tender, koji je krajem oktobra raspisala Uprava za kapitalne projekte.

Šimun je dodao da je sa svojim timom već preduzeo korake da se uslovi novog tendera poboljšaju, a on će, kako je najavio, biti raspisan poslije praznika ili u februaru, zavisno od plana javnih nabavki.

On je poručio da će sa svojim timom predano raditi kako bi realizovali sve što je u toku i što je planirano, a na zadovoljstvo svih građana Crne Gore.