ASP: Ustavni sud, kada je usvajao žalbe za puštanje Lazovića, nije razmišljao da li to bi uznemirilo javnost

Ustavni sud je u prvom dijelu ove godine, za samo šest dana, ekspresno odlučivao o žalbama uhapšenog agenta Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Petra Lazovića, o puštanju na slobodu uz jemstvo.

Oba puta Ustavni sud je, kako su podsjetili iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) nakon analize dokumenata o presudama ovog suda, ocijenio da mu je povrijeđeno pravo na ličnu slobodu ne osvrćući se, pri tome, nijednom riječju da li bi njegovo puštanje na slobodu uznemirilo javnost.

Domaća javnost, upozoravaju iz ASP, mjesecima svjedoči uznemirujućim izvodima iz SKY prepiski, ali i pojedinim fotografijama mučenja određenih lica, gdje se sumnjiči ovaj bivši službenik ANB-a.

„Ustavni sud je u obje odluke podsjetio da su u praksi Evropskog suda za ljudska prava prihvatljivi razlozi za odbijanje puštanja na slobodu uz jemstvo – opasnost da se optuženi neće pojaviti na suđenju, da će preduzeti korake da ometa pravdu, da će izvršiti nova krivična djela, dok je četvrti prihvatljivi razlog da će izazvati uznemirenje javnosti- naveli su iz ASP-a u saopštenju za portal RTCG.

Ipak, kako naglašavaju iz ove NVO, Ustavni sud nije ulazio u ocjene da li bi puštanje na slobodu Petra Lazovića, sa koje bi se branio od ozbiljnih optužbi, dovelo do uznemirenja javnosti.

Takođe, dodaju iz ASP-a, izbjegao je da u meritumu cijeni navode da bi mu u bjekstvu mogla pomoći druga osumnjičena lica, koja trenutno nijesu dostupna krivičnim organima Crne Gore.

„U prvoj odluci od 24. februara ove godine, kojom je usvojio ustavnu žalbu i utvrdio povredu prava na ličnu slobodu, navodi se da je sudija za istragu (kasnije osporeno) prihvatio predlog za određivanje jemstva od 1,6 miliona eura kao dovoljnu garanciju da Petar Lazović neće pobjeći, uz nadzorne mjere zabrane napuštanja boravišta, javljanje državnom organu i oduzimanje putne isprave. Njegov advokat tvrdio je da sve to ‘razumno‘ onemogućava bjekstvo okrivljenog”, naveli su iz ASP-a.

Kao jemstvo su tada bile ponuđene nepokretnosti dva privatna preduzeća, vrijednosti 1,54 miliona i 100 hiljada u kešu, koje bi Zoran Lazović, otac Petra Lazovića, položio u sudski depozit.

„U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koju je prihvatio Viši sud, bilo je ukazano da je Petar Lazović osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije sa zaprijećenom kaznom do 15 godina zatvora, krijumčarenje sa zaprijećenom kaznom do osam godina, produžene zloupotrebe službenog položaja sa zaprijećenom kaznom do pet godina, te bi u slučaju osude mogao očekivati relativno visoku kaznu, što ga ne može ostaviti ravnodušnim prema sudu i što kod njega može lako dovesti do odluke da napusti Crnu Goru i dozvoliti da jemstvo propadne. SDT je ukazivao i da je organizator kriminalne organizacije (Radoje Zvicer) na slobodi, pa bi Petar Lazović bio motivisan da uz njegovu pomoć neovlašćeno pređe državnu granicu, ukazivano je i da mu sestra živi u Italiji, dok se za ponuđene nekretnine od dva preduzeća navodilo da ona posjeduju i drugu brojnu imovinu, pa u slučaju bjekstva i propadanja jemstva to ne bi značajnije narušilo njihovo poslovanju“, upozoravaju iz NVO „Akcija za socijalnu pravdu“.

U novoj odluci Ustavnog suda, na ustavnu žalbu, ponavljaju se bezmalo isti navodi i sudijske ocjene, kao u prethodnoj odluci, i ona je praktično ‘copy-paste‘ ranijeg odlučivanja.