EU proširuje listu ekoloških krivičnih djela i pooštrava kazne
Dogovorom je povećan broj ekoloških krivičnih djela koja trenutno postoje u krivičnom pravu EU sa devet na 18 i uključuju, između ostalog, nezakonito recikliranje zagađujućih komponenti brodova, ozbiljna kršenja zakona o hemikalijama, nelegalno iscrpljivanje vodnih resursa, uvoz invazivnih vrsta.
Prema novim pravilima o ekološkom kriminalu, krivična djela koja prouzrokuju smrt mogu biti kažnjiva sa 10 godina zatvora, a za kompanije su predviđene kazne od tri ili pet odsto godišnjeg globalnog prometa ili 24 ili 40 miliona eura u zavisnosti od težine djela.
Takođe je dogovoreno uvođenje strožih kazni za takozvana „kvalifikovana krivična djela“ koja izazivaju uništavanje ekosistema ili staništa na zaštićenom području ili zagađenje vazduha, zemlje ili vode. To uključuje djela uporediva s ekocidom sa katastrofalnim posljedicama, kao što su široko rasprostranjeno zagađenje ili šumski požari velikih razmjera. Za takva djela predviđena je kazna od osam godina zatvora.
Predviđene su i druge sankcije, kao što su novčane kazne, obaveza da se narušena životna sredina vrati u prvobitno stanje ili da se nadoknadi šteta.
Kompanijama može biti oduzeta licenca, zabranjen pristup javnom finansiranju ili mogu biti zatvorene.
Evropski parlament je saopštio da je ekološki zločin glavni izvor prihoda organizovanog kriminala, pored narkotika, oružja i trgovine ljudima.
Cilj nove regulative je bolja zaštita ekosistema i efikasnije sprovođenje propisa EU o životnoj sredini.
Prva direktiva EU o zaštiti životne sredine kroz krivično pravo usvojena je 2008. godine. Nakon evaluacije 2019-2020, Evropska komisija je zaključila da je efekat direktive bio ograničen, zbog veoma malog broja uspješno istraženih slučajeva i izrečenih kazni.
Komisija je svoj predlog za poboljšanje efikasnosti direktive i bolju zaštitu životne sredine predstavila u decembru 2021.
Dogovor Evropskog parlamenta i Savjeta treba formalno da potvrde obje institucije prije stupanja na snagu.
(Agencije)