U Crnoj Gori se zbog dijabetesa ljekarima obratilo za pomoć 27.761 oboljelih

Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti (World Diabetes Day) obilježava se 14. novembra i predstavlja jednu od najvećih svjetskih kampanja podizanja svijesti o zastupljenosti šećerne bolesti i značaja održavanja šećerne bolesti pod kontrolom kako bi se izbjegle komplikacije. U Crnoj Gori se 2022. godine zbog dijabetesa ljekarima obratilo za zdravstvenu pomoć 27.761 oboljelih, od tog broja prvi put te godine dijabetes je dijagnostikovan kod 3.160 novootkrivneih osoba sa dijabetesom.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa Institut za javno zdravlje Crne Gore uz podršku Ministarstva zdravlja i u saradnji sa Medical CG organizovao je prvo od tri planirana predavanja za zdravstvene radnike u okviru kojeg je predstvaljen novi Program protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika u Crnoj Gori, koji je osmislio, izradio i dizajnirao Institut za javno zdravlje Crne Gore.

“Program koji je najavljen ima za cilj unapređenje praćenja osoba sa dijabetesom kroz sistematske preglede i upotrebu tehnologije, posebno softvera za praćenje podataka. Važan segment programa je automatski prenos informacija o terapiji, komplikacijama dijabetesa i laboratorijskim nalazima iz sistema Primarne zdravstvene zaštite, što će značajno olakšati praćenje stanja pacijenata i poboljšati koordinaciju između različitih zdravstvenih ustanova”, navodi se u saopštenju.

Na predavanjima će svoje učešće uzeti ljekari porodične medicine, endokrinolozi, internisti, psiholozi i drugi specijalisti, što ukazuje na holistički pristup u upravljanju dijabetesom, uzimajući u obzir potrebu za multidisciplinarnim pristupom, obzirom na komorbiditete povezane s dijabetesom.

Rizici pojave dijabetesa tipa 2:

• Gojaznost ili prekomjerna tjelesna težina
• Neredovna fizička aktivnost
• Neuravnotežena ishrana
• Starija životna dob
• Slučajevi dijabetesa u porodici
• Povišen krvni pritisak i holesterol

Znakovi upozorenja (simptomi) odnose se na pojavu učestalog mokrenja, učestala i pretjerana žeđ, pojačani apetit, gubitak tjelesne težine, umor, smetnje koncentracije, povraćanje i bol u stomaku, osjećaj bockanja („trnci“) u šakama i stopalima i drugi simptomi kao što su zamućen vdi, česte upale i sporo zarastanje rana.

Šećerna bolest je hronično stanje i visoki nivoi šećera u krvi mogu dovesti do oštećenja različitih tkiva i organa. Rizik od umiranja među ljudima koji imaju dijabetes dva puta je veći za razliku ljudi koji nemaju dijabetes.

Moguće komplikacije odnose se na:

• Kardiovaskularne bolesti (srčani i moždani udar);
• Bolesti bubrega (dijabetična nefropatija), koje može da dovede do zatajenja bubrega sa potrebom za dijalizom ili transplantacijom bubrega;
• Oštećenje nervnih vlakana (dijabetička neuropatija) koje vodi ka oštećenju tkiva sa ulceracijama i nekrozama, najčešće na stopalima;
• Djelimično oštećenje vida ili gubitak vida (dijabetička retinopatija)
• Osobe s dijabetesom su u povećanom riziku od teških oblika COVID-19.

Najvažnije aspekte u tretmanu i liječenju dijabetesa, uz nadzor zdravstvenih stručnjaka, predstavljaju regulisanje glikemije i redukcija tjelesne težine kod gojaznih osoba higijensko-dijetetskim režimom ishrane uz praktikovanje redovne fizičke aktivnosti.

Preventivne mjere, preporuke:

Razvoj dijabetesa tip 2 može se odložiti ili izbjeći jednostavnim preventivnim mjerama kao što je održavanje tjelesne težine u normalnim granicama, što se postiže izbalansiranom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću i brigom o mentalnom zdravlju. Veoma značajno je pravovremeno prepoznavanje osoba sa povećanim rizikom obolijevanja od dijabetesa uz procjenu faktora rizika kao što su starost, obim struka, pozitivna porodična anamneza dijabetesa u porodici kao i kardiovaskularnih bolesti i trudničkog (gestacijskog) dijabetesa i laboratorijska potvrda povišene jutarnje vrijednosti šećera u krvi ili intolerancija glukoze.

Međunarodna federacija za dijabetes (IDF) preporučuje minimalno 30 minuta fizičke aktivnosti na dan, u vidu brzog hodanja, vožnje bicikla, plivanja ili plesa. Procjenjuje se da se praktikovanjem ovakve redovne aktivnosti smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 za 35-40%. Pored toga, sve više istraživanja pokazuju da je najbolji izbor za prevenciju dijabetesa tip 2, kao i za redukciju i održavanje normalne tjelesne težine mediteranski način ishrane, koji podrazumijeva visok unos prehrambrenih vlakana, kroz svakodnevnu konzumaciju širokog izbora voća, povrća i cijelih žitarica, nezasićenih biljnih masti kao što su orasi, sjemenke i maslinovo ulje, umjerena konzumacija mliječnih proizvoda, jaja i ribe i vrlo malo bijelog i crvenog mesa.

Značajan aspekt prevencije predstavlja kontinuirana i kvalitetna edukacija osoba kojima je već uspostavljena dijagnoza dijabetesa koju obezbjeđuju zdravstveni radnici u savjetovalištima u domovima zdravlja. Već oboljelim osobama dijabetes nameće doživotno opterećenje i odgovornost u kontrolisanju šećera kako ne bi nastale komplikacije bolesti. To podrazumijeva redovno mjerenje nivoa šećera u krvi, uzimanje propisanih lijekova, redovna fizička aktivnost i zdrave prehrambene navike. Ulaganje u edukaciju o dijabetesu i komplikacijama bolesti i uspostavljanje preventivnih programa višestruko su efektivni i efikasni kroz povećanje kvaliteta života oboljelih i smanjenja broja komplikacija, kao i sprečavanje pojave bolesti kod osoba sa povećanim rizikom za obolijevanje.

Tema Svjetskog dana šećerne bolesti je Pristup savremenoj njezi dijabetesa koja je dio globalne kampanje u naglašavanju važnosti sistemske brige društva o osobama sa dijabetesom.

Osim toga, podrazumijeva i pristup najnovijim terapijama, tehnološkim rješenjima, kao i odgovarajuću dostupnost ljekara pacijentima, kako bi im se omogućio normalan život. Osobe sa dijabetesom zahtijevaju stalnu njegu i podršku kako bi upravljali svojim stanjem i izbjegli komplikacije.

S tim u vezi, ovogodišnji slogan je „Znaš znakove, znaš da reaguješ“. Informisanost o šećernoj bolesti i povećanje svijesti o zdravim životnim navikama imaju vitalnu ulogu u prevenciji i kontroli ove bolesti. Svakoj oboljeloj osobi važno je obezbijediti edukaciju i poštovanje što vodi boljoj kontroli bolesti i glikemije, čime se smanjuje rizik nastanka veoma ozbiljnih komplikacija.

Dijabetes ili šećerna bolest je veoma zastupljeno hronično oboljenje, koje nastaje kada organizam ne proizvodi ili neadekvatno koristi insulin, hormon gušteraše (pankreasa). Poznato je da postoji više oblika dijabetesa: dijabetes tip 1 (otkriva se kod djece i mlađih osoba), dijabetes tip 2 (javlja se kod starijih i često gojaznih osoba) i gestacijski ili trudnički dijabetes (koji se može javiti u toku trudnoće, rizičan i za majku i dijete).

Podaci na globalnom nivou, prema procjenama Međunarodne federacije za dijabetes, pokazuju da je tokom 2021. godine 537 miliona odraslih osoba (1 od 10) živjelo sa dijabetesom. Očekuje se da će ovaj broj porasti na 643 miliona do 2030. i na 783 miliona do 2045. godine.Iako se najviše stope incidencije registruju u razvijenim zemljama, najveći porast broja oboljelih očekuje se u zemljama u razvoju, među kojima je i naša zemlja. Skoro jedna od 2 odrasle osobe (44%) sa dijabetesom ostaje nedijagnostikovana (240 miliona). Više od 3 od 4 osobe sa dijabetesom žive u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Pod povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tip 2 je 541 milion odraslih. Više od 1,2 miliona djece i adolescenata (0-19 godina) živi sa dijabetesom tipa 1. Dijabetes je uzrokovao 6,7 miliona smrtnih slučajeva u 2021. godini.