Među članicama EU bunt protiv slanja 20 milijardi evra Ukrajini
Plan Evropske unije da uloži do 20 milijardi evra na vojnu pomoć Ukrajini nailazi na otpor članica EU-a i možda neće preživjeti u sadašnjoj formi, kažu diplomate.
Džozep Borelj, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, predložio je u julu da blok stvori fond sa po pet milijardi evra godišnje tokom četiri godine, u okviru širih bezbjednosnih obaveza Zapada za jačanje Ukrajine u borbi protiv ruske invazije.
Dok se ministri odbrane EU-a pripremaju da razgovaraju o planu u Briselu u utorak, diplomate kažu da je više zemalja – uključujući i Njemačku, kao vodeću silu Unije – izrazilo rezerve u pogledu izdvajanja tako velikih iznosa godinama unaprijed, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.
Među najvećim donatorima pomoći Ukrajini
Unije i njene članice među najvećim su donatorima vojne pomoći Ukrajini od kako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine, osiguravajući oružje i opremu u vrijednosti od gotovo 25 milijardi evra, navodi diplomatska služba bloka.
Boreljov predlog nastojanje je da se podrška stavi na dugoročne osnove, stvaranjem gotovine za pomoć Ukrajini unutar većeg fonda, Evropskog mirovnog fonda, koji se koristi za nadoknadu sredstava članicama EU-a za vojnu pomoć drugim zemljama.
“U ovom trenutku još ga neću proglasiti mrtvim, ali poboljšanja se uvijek mogu napraviti”, kazao je visoki diplomata EU-a, govoreći pod uslovom da ostane anoniman.
“Njemačka je imala mnogo pitanja, i to sa pravom. Govorimo o puno novca”, izjavio je on.
Debata o vojnoj pomoći dolazi u vrijeme dok zemlje EU-a takođe razgovaraju o predlogu da se Ukrajini da 50 milijardi evra ekonomske pomoći.
Mađarska zadržava 500 miliona evra
Unija se, takođe, suočava sa izazovima u pogledu drugih aspekata vojne pomoći Ukrajini.
Brojni zvaničnici i diplomate kažu da će se blok boriti da ispuni cilj snabdijevanja Kijevu s milion artiljerijskih granata i projektila do marta iduće godine.
Mađarska već mjesecima zadržava 500 miliona evra u isplatama iz Mirovnog fonda članicama EU-a za pomoć Ukrajini, zbog toga što je Kijev stavio mađarsku banku OTP na crnu listu.
Od kako je banka skinuta sa crne liste, Mađarska je insistirala kako želi garancije da se tamo neće vratiti.
Vlade članica EU-a naglasile su da dugoročna vojna pomoć EU-a mora biti koordinirana sa bezbjednosnim paketima o kojima pojedine zemlje EU-a pregovaraju sa Kijevom, što otežava postizanje cijene dok ti razgovori traju.
Na prošlomjesečnom samitu Evropske unije. njemački kancelar Olaf Šolc kazao je da bi fokus za sada trebao biti na takvim bilateralnim paketima.
Neke članice Unije takođe tvrde da će se boriti da daju veliko dugoročno obećanje, jer su domaći budžeti pritisnuti.
“Za neke zemlje članice postoji realnost javnih finansija”, rekao je drugi diplomata Unije.
Treći evropski diplomata kazao je kako vjerovatnoća da će Boreljov prvobitni predlog biti usvojen opada, ali brojne zemlje i dalje žele da se opredijele na nivou Unije.
(AlJazeera)