Konzumiranje duvanskih prozivoda nije štetno samo po zdravlje, već i po naš emotivni život

Pušenje je veoma štetna navika po zdravlje, a ipak, pušači rijetko kada o njoj razmišljaju kroz prizmu uticaja na druge ljude. Naročito je nezgodno kada su u emotivnom odnosu dvije suprotnosti: okoreli ljubitelj cigareta i nepušač – tada ova navika utiče i na partnerski odnos.

Pušači se uvijek osjećaju na duvanski dim

Nepušači su naročito osjetljivi na miris duvanskog dima, a posebno kada on dolazi od njihovih partnera. Taj miris je veoma teško i prikriti, a borba sa neprijatnim zadahom je poput borbe sa vjetrenjačama – ne pomažu ni žvake i bombone sa ukusom mentola. U ljutoj borbi ne pomažu ni vlažne maramice kojima se prebrišu ruke nakon držanja cigarete, a ni parfemi – miris ostaje tu šta god pušači pokušavali da urade. Sve ovo može otežati u ugroziti bliskost i intimnost između partnera, uzrokujući na kraju emocionalno distanciranje.

Briga o zdravlju partnera koji puši

Briga za zdravlje partnera takođe može biti izvor konflikta. Nepušač se može zabrinuti za zdravlje pušača, što može stvoriti napetost u vezi. Ovakve brige mogu dovesti do nesporazuma i konflikata, posebno ako pušač ne pokazuje interes za smanjenje ili prestanak pušenja.

Duvanski dim se „uvuče“ i u garderobu i namještaj

Neprijatan zadah i miris duvanskog dima na prstima i kosi nisu jedini problem – nepušačima jednako smeta i kada se, nakon boravka u zadimljenoj prostoriji, njihova garderoba osjeća na duvanski dim. Naročito problematičan može biti zajednički život pušača i nepušača, premda se miris duvana onda „uvlači“ ne samo u garderobu, već i u namještaj i zavjese. Miris duvana se nikada ne može u potpunosti izvjetriti iz životnog prostora, te to može biti još jedan kamen spoticanja i predmet rasprava dvoje partnera.

Izlaganje duvanskom dimu je štetno po zdravlje

Naučno je dokazano da duvanski dim šteti kako samim pušačima, tako i ljudima koji se nalaze u njihovom okruženju. Pušenje može izazvati niz zdravstvenih tegoba: rak jezika, usne duplje i pluća nisu jedino što treba da brine pušače. Kao posljedica ove navike slabi i imuni sistem, čime se povećava rizik od razvoja respiratornih i drugih infekcija. Međutim, posljedice po zdravlje se mogu javiti ne samo kod pušača, već i kod „pasivnih pušača“, odnosno osoba koje udišu duvanski dim – oni se nalaze u jednakom riziku od razvoja malignih, respiratornih i kardio-vaskularnih oboljenja ni krivi ni dužni, samo zato što njihov partner konzumira cigarete.