Zašto je čist vazduh postao luksuz koji mnogi sebi ne mogu priuštiti?

Svali put kad Mithilesh uključi šporet da kuva, oči je zapeku. Mali dom koji 29-godišnja domaćica dijeli sa suprugom, kćerkom, sinom i starijom svekrvom u sirotinjskoj četvrti indijske prijestonice Delhi brzo se ispuni gustim dimom. Mithilesh kuva na tradicionalnoj chulhi – metalnoj peći koja kao gorivo koristi drvo – i tako od svoje 13. godine. Često teško diše i ima nekontrolisane napade kašlja, piše BBC.

Delhi ima možda najgori vazduh na svijetu

No čak i kad izađe iz svog doma, teško je doći do daha. Delhi, drugi najveći megagrad na svijetu, ima možda i najgori vazduh na svijetu. Iako vlasti u Indiji čine korake kako bi poboljšale kvalitet vazduha u gradu, nivoi zagađenja redovno premašuju ograničenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Jedna nedavna studija koju je objavio Institut za energetsku politiku Univerziteta u Čikagu upozorila je da su životi stanovnika glavnog grada Indije skraćeni do 11,9 godina u odnosu na životni vijek koji bi imali kod nivoa zagađenja koje preporučuje WHO.

Mithilesh i njena porodica su ekstreman primjer nečega što se događa globalno. Iako gotovo svi na svijetu sada udišu vazduh koji je na neki način zagađen, oni koji su najteže pogođeni ujedno se najmanje mogu zaštititi ili pobjeći od njega. Priča o zagađenju vazduha je priča o ekološkoj nejednakosti.

U nastojanju da smanji vlastitu izloženost, Mithilesh je počela koristiti šporet na tekući plin (LPG) kada kuva u svom domu. Ali to nije jeftina opcija – tipična boca za domaćinstvo LPG-a od 14,2 kg može koštati oko 11 američkih dolara i nedostupna je mnogim domaćinstvima poput Mithileshina jer nemaju stalni prihod.

“To je takođe vrlo rodno pitanje, koje najviše pogađa žene. Žene svakodnevno mukotrpno skupljaju drva za ogrjev i neprestano su izložene tim otrovnim parama dok kuvaju”, kaže Sweety Sharma, voditeljka programa u Cornerstone Knowledge Builders, organizaciji koja radi na podizanju svijesti o skrivenim učincima zagađenja u zajednicama s niskim prihodima u Nju Delhiju.

Uz Cornerstoneovu pomoć, Mithilesh je u svojoj zajednici počela širiti svijest o tome koliko zagađenje u zatvorenom može biti štetno za njihovo zdravlje.

“Žene ovo sada shvataju ozbiljnije. Iznesem štporet van kuće kad god mogu, tako da prostor ne bude obavijen dimom. Čak i na otvorenom, omotamo se šalovima dok kuvhamo kako ne bismo direktno udisali dim”, govori Mithilesh.

Iako još uvijek postoji 2,4 milijarde ljudi u svijetu koji koriste neefikasna goriva poput kerozina, drva, balege i ugljenika pri pripremanju hrane, podizanje svijesti i podržavanje prelaska na čišće načine kuvanja može napraviti veliku razliku.

Milioni umiru od zagađenja vazduha

Procjenjuje se da je broj smrtnih slučajeva uslijed zagađenja vazduha u zatvorenim prostorima u padu u posljednje dvije decenije. No umjesto njega pojavio se poguban i daleko rašireniji problem, s modernim oblicima zagađenja vazduha, uzrokovanim izgaranjem fosilnih goriva i industrijalizacijom, koji odnose sve veći broj života. Procjenjuje se da je 4,5 miliona ljudi prerano umrlo od posljedica zagađenja vazduha u 2019. godini, 300.000 više nego 2015. i 1,6 miliona više nego 2000.

Problem posebno raste u zemljama Južne Azije i Jugoistočne Azije koje se brzo razvijaju, gdje je industrijalizacija nadmašila sposobnost zakonodavstva za kontrolu zagađenja. Kina i Indija imaju daleko najveći broj smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenjem vazduha, ali često su najsiromašnije zemlje te koje najviše pate. Procjenjuje se da 716 miliona ljudi s najnižim prihodima u svijetu živi u područjima s opasnim nivoima zagađenja vazduha. Ali čak i u razvijenim, postindustrijiziranim zemljama Evrope i Sjeverne Amerike, danak zagađenja vazduha uglavnom snose oni koji nisu dobrostojeći ili su pripadnici manjinskih zajednica.

Naučnici kažu da je upravo izgaranje fosilnih goriva dovelo do brzog povećanja broja smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha širom svijeta. Neka su istraživanja iznjedrila još veće razmjere smrtnih slučajeva, s možda čak 8,7 miliona preuranjenih smrti koje se pripisuju zagađenju izazvanom izgaranjem fosilnih goriva.

Izgaranje ugljenika, benzina i dizela glavni je izvor finih čestica poznatih kao PM2.5

Izgaranje ugljenika, benzina i dizela glavni su izvor finih čestica poznatih kao PM2.5. Radi se o sitnim česticama večiline manje od dva mikrometra koje mogu prodrijeti duboko u pluća. Takođe imaju sposobnost prelaska u krvotok, gdje povećavaju nivo upale i povezuju se s brojnim hroničnim dugoročnim zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca, probleme s plućima i rak.

Druge nacije takođe se bore za kontrolu nivoa ovog zagađivača.

“U zemljama s visokim dohotkom, zagađenja zatvora s PM2.5 vodeći je uzrok prerane smrti uzrokovane životnom okolinom”, kaže Stephen Polasky, profesor ekonomije okoline i ekoloških studija na Univerzitea Minnesota.

U SAD-u je zagađenje vazduha značajno opalo otkako je 1970. prihvaćen Zakon o čistom vazduhu i otkako se 1975. počelo postupno ukidati olovno gorivo za vozila. Uprkos tome, zagađenje PM2.5 ostaje najveći zdravstveni rizik za životnu sredinu u zemlji, tvrdi Polasky.

Da bismo razumjeli nejednakost u zagađenju, važno je razumjeti odakle ona dolazi. Polasky i njegovi kolege istraživali su 131.000 preuranjenih smrti uzrokovanih izloženošću čestica PM2.5 u SAD-u 2015. godine. Zaključili su da je 102.000 tih smrtnih slučajeva bilo direktno povezano s emisijama iz automobila i drugih vozila, dok je 29.000 uzrokovano drugim izvorima, uglavnom šumskim požarima. Istraživanje koje je finansirala Agencija za zaštitu okoline SAD-a pokazuje da je veća vjeronatnoća da će rasne i etničke manjinske grupe biti pogođene zagađenjem vazduha iz industrije, građevinarstva i vozila.

S druge strane, dok su tropski gradovi, posebno u Indiji, bilježili rast stanovništva neviđenom brzinom, imali su ograničeno rutinsko praćenje zagađenja i tek trebaju sprovesti politike ili postaviti infrastrukturu za ublažavanje zagađenja.

Izvori zagađenja česticama javljaju se svake godine, od novoizgrađenih elektrana na ugljenik do izbijanja šumskih požara, kaže Catherine Hausman, profesorica javne politike na Univerzitetu Mičigen. Osim što je to javnozdravstveni problem koji nesrazmjerno utiče na zajednice s niskim prihodima i manjinske etničke zajednice, takvo zagađenje ima direktan uticaj na ekonomski rast jer smanjuje produktivnost.

Nacionalne vlade dužne su informisati ljude o visokim nivoima zagađenja, kao i o mjerama zaštite koje mogu preduzeti. U mnogim dijelovima svijeta mreža za praćenje zagađenja vazduha je neadekvatna, pa ljudi jednostavno ne znaju koliko je zagađenje loše u njihovoj okolini. Zato ne preduzimaju uvijek odgovarajuće mjere da se zaštite.

Pročišćivači vazduha preskupi za mnoge

Često se mjere dostupne pojedincima za ublažavanje zagađenja mogu pokazati neadekvatnima ili nepraktičnima, posebno kada su u pitanju zajednice s niskim primanjima. Dok potražnja za pročišćivačima vazduha raste svake godine u Indiji, ti su uređaji i dalje preskupi za ljude iz domaćinstava s niskim primanjima.

Potrebno je više sistemskih promjena kako bi se smanjio teret zagađenja vazduha. Postoje neke efikasne mjere koje se mogu preduzeti. Preusmjeravanje dizelskih kamiona i uvođenje zona niske emisije može smanjiti zagađenje vazduha i poboljšati zdravlje ljudi koji žive u blizini. Mnogi gradovi širom Evrope sada su uveli zone niske emisije u nastojanju da smanje zagađenje vazduha.

Obnova javnog prevoza u gradovima još je jedna mjera koja može pomoći u smanjenju emisija iz izduvnih gasova automobila. Kina ima jednu od najvećih svjetskih flota električnih autobusa, dok je indijska savezna vlada takođe nedavno odobrila projekt nabavke 10.000 električnih autobusa u 169 gradova širom zemlje tijekom sljedeće decenije. No postoji zabrinutost da samo prelazak na električnu energiju možda neće spriječiti zagađenje PM2.5 uzrokovano saobraćajem budući da veći dio toga može biti uzrokovan resuspenzijom prašine u vozilima koja prolaze, a ne samo izduvnim gasovima.

Od septembra 2022. Indija ima ambiciozan cilj smanjenja zagađenja česticama za 40 odsto do 2026. godine. Prema podacima indijskog Ministarstva okoline, zabilježeno je opšte poboljšanje. No izvještaj Centra za istraživanje energije i čistog vazdiha kritikuje napredak Indije u pogledu zagađenja vazduha i kaže da planovi za smanjenje ne idu dovoljno daleko.

Vlade širom svijeta moraće uvesti strože propise ako se žele riješiti problemi uzrokovani zagađenjem vazdiha, tvrdi Polasky. To znači suzbijanje industrijskih izvora zagađenja: “Vlade bi trebale shvatiti da postizanje ekonomskog rasta pod svaku cijenu više ne može biti prioritet, da može nanijeti veliku štetu ranjivim zajednicama”.