Hiljadu ljudi na optuženičkim klupama, stotinak uskoro na slobodi

Gotovo hiljadu ljudi je na optuženičkim klupama Višeg suda Podgorica zbog organizovanog kriminala, ali bi uskoro stotinak od njih presudu moglo čekati na slobodi – jer u 58 predmeta duže od dvije i po godine nije donijeta prvostepena odluka.

To su podaci Sudskog savjeta dostavljeni „Vijestima“.

Specijalno vijeće Višeg suda postupa u predmetima Specijalnog državnog tužilaštva, u čijoj nadležnosti su organizovani kriminal, korupcija i ratni zločini.

Radmila Đurišić iz Sudskog savjeta objasnila je da je 30. avgusta u radu tih vijeća bilo 137 predmeta.

“Pred Višim sudom u Podgorici na dan 30. 08. 2023. u radu je bilo 137 ‘KS’ predmeta (predmeti organizovanog kriminala)… Ukupan broj okrivljenih u svim KS predmetima po zavođenju, a koji su trenutno u radu je 993. Napominjemo da zbog načina zavođenja nijesmo u mogućnosti znamo da li su za neka od ovih lica već donesene odluke, odnosno rješenja, dok su predmeti još uvijek u radu”, piše u odgovorima.

Đurišić je pojasnila da 58 predmeta traje duže od dvije godine i šest mjeseci.

“Razloge odlaganja ročišta nijesmo u mogućnosti da dostavimo, jer se isti ne evidentiraju u postojećem informacionom sistemu”, objasnila je Đurišić .

Iz Višeg suda u Podgorici od 25. avgusta nijesu odgovorili na pitanja koliko se predmeta vodi pred specijalizovanim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici i u koliko od njih duže od dvije godine i šest mjeseci od potvrđivanja optužnice nije donijeta prvostepena odluka.

Bez odgovora ostala su i pitanja o ukupnom broju okrivljenih u predmetima u kojima nije donijeta odluka, ali i ono iz kojih razloga se najčešće odlažu ročišta u tim predmetima.

Nadležni sumnjaju da se u brojnim predmetima mogućnost odlaganja pretresa zloupotrebljava, kako bi se kriminalci, optuženi za najteža krivična djela, oslobodili zatvora.

Članom 179 Zakona o krivičnom postupku propisano je da se, nakon predaje optužnice sudu, do završetka glavnog pretresa, pritvor može, po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, kad se postupak vodi po njegovoj optužbi, odrediti ili ukinuti samo rješenjem vijeća i da od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude pritvor može trajati najduže tri godine.

Sagovornik iz bezbjednosnog sektora rekao je da je već na desetine pripadnika klanova izašlo iz Istražnog zatvora prije donošenja prvostepene odluke, a da bi uskoro, ukoliko se nešto ne promijeni, na slobodi mogli biti i pripadnici organizovanih kriminalnih grupa kavački i škaljarski klan.

Tako bi se, narednih mjeseci, na slobodi mogli naći optuženi za ubistva, pripreme likvidacija ili međunarodni šverc droge.

“Među optuženima u tih 58 predmeta su i oni koji se već, nakon ukidanja pritvora, brane sa slobode. To su, dominantno, oni koji su optuženi za krivična djela koja nisu naročito teška, a spadaju u domen rada SDT-a. Ipak, među onima koji bi se uskoro mogli naći na slobodi su i oni koji predstavljaju društvenu opasnost i koji se terete za najteža krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala. Dozvoljavanjem da se, pod bilo kojim izgovorom i okolnostima, dođe do granice kada zakon predviđa samo jedno – puštanje na slobodu, obesmišljavaju se napori SDT-a i policije koja postupa po njihovim nalozima da se izbore sa organizovanim kriminalom”, kazao je sagovornik „Vijesti“.

Zakonom je propisano da Specijalno državno tužilaštvo preduzima sve radnje iz svoje nadležnosti pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici.

To tužilaštvo nadležno je za gonjenje učinilaca krivičnih djela organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne, visoke korupcije, pranja novca, terorizma, ratnih zločina, povrede izbornih prava propisanih u Glavi šesnaest Krivičnog zakonika Crne Gore.

U njihovoj nadležnosti su i javni funkcioneri ako počine krivična djela zloupotreba službenog položaja, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje mita, davanje mita…

Takođe, oni gone i one koji izvršenjem krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i zloupotreba ovlašćenja u privredi, pribave imovinsku korist koja prelazi iznos od četrdeset hiljada evra.