Anatocizam života

Svakoga dana, svaka vijest i svaki broj koji se pojavi na ekranima naših pametnih TV uređaja i još pametnijih telefona kao da su ušli u neku vrstu savremene ekonomske hiperbole (za one sa manje poetskom dušom – u sveopštu parodiju).

Nalazimo se, dame i gospodo, u epicentru anatocizma, tajanstvenog zakona složenog obračuna kamata koji je prevazišao svoju prvobitnu finansijsku definiciju i metastazirao u svim sferama našeg postojanja.

Nekada je bilo prilično lako razumjeti ekonomske zakone: kada kamatne stope rastu, ostale cijene idu dolje. I obratno.

Međutim, posljednjih godina svjedočimo apsurdom fenomenu – istovremeno sa snažnim rastom kamata, rastu cijene stanova, hrane i usluga.

Događa se neka vrsta dozvoljenog anatocizma.

Elem, prema podacima Monstata, cijene stanova u junu 2023. godine su veće 21% u odnosu na jun 2021. godine (“skok” sa 1.233 eura/m2 na 1.500 eura/m2).

Dodatno, prema podacima Centralne banke Crne Gore, kamatne stope na stambene kredite su u istom periodu porasle 42% (sa 3,91%, koliko su iznosile u junu 2021. na 5,5% koliko su iznosile u junu 2023.).

Matematika porasta cijene stana je krajnje jednostavna: u junu 2021., stan površine 50 m2 koštao je 61.650 eura. Dvije godine kasnije, taj isti stan košta 75.000 eura i skuplji je 13.350 eura nego ranije.

Uticaj porasta kamata je sljedeći: da ste uzeli stambeni kredit na 20 godina za gore opisani stan u junu 2021., mjesečna rata bi vam iznosila 371 eura. Rata za isti stan u junu 2023. godine iznosi 516 eura, 145 eura više nego u junu 2021. godine.

Prevedeno na jezik brojki: za 20 godina otplate kredita, platićete 34.800 eura VIŠE nego da ste uzeli stambeni kredit u junu 2021. godine jer su simultano porasle i kamatne stope i cijena kvadrata stana.

Digresija: kako je krenulo, stan će se moći kupiti samo ako naslijedite neku kraljevsku titulu, ubodete sedmicu i Suzanu Mančić na loto ili prekrižite cikvinu na tomboli života.

Kada na sve ovo dodamo da je inflacija u ove dvije godine iznosila oko 20%, jasno je kakav je pritisak na građane izazvao istovremeni porast kamatnih stopa i cijena stana, hrane, roba i usluga.

Polako ali sigurno postajemo društvo u kome veća kamata jede manju, stari dug generiše novi, refinansirani ali i veći dug, hrana postaje luksuz a stambeni kredit postaje sinonim za moderno ropstvo, koji će kao sjenka, pratiti ljude do kraja života.

Kada kamatne stope rastu, ne raste samo dug; raste i težina svakog jutra, svakog pogleda preko mosta, svakog koraka koji vodi ka nesigurnosti. Kada cijene stanova dostignu beskonačno nebo, ne raste samo vrijednost zidova i krovova, već i težina zidova unutrašnjeg utočišta koje ljudi nose u sebi.

Na kraju, kada cijene hrane idu gore, nije u pitanju samo fizička potreba, već i potreba da se pronađe neki smisao u svijetu koji se čini sve više bezdušan.

Dobrodošli u moderni, dozvoljeni anatocizam, gdje sve ima svoju cijenu, ali ništa nema vrijednost.

p.s. za neupućene – anatozicam predstavlja zabranjenu praksu obračuna kamate na kamatu duga u cilju zaštite interesa dužnika kako se povjerilac ne bi neosnovano bogatio.

 

(Fidelity consulting)