Lekić: Ne treba zatvorenih očiju biti vođen i ne poznavati dinamiku međunarodnih procesa i svoje interese u njima

Predsjednik Demosa Miodrag Lekić osvrnuo se na Samit EU-Zapadni Balkan, koji je održan u Atini.

On je na svom Fejsbuk nalogu opisao šta se dogodilo od Samita 2003. do nedavno održanog, dakle 2023.

„Vremena TV dnevnika su razumljivo kratka, pa evo još nekoliko napomena o domašajima nedavnog Samita EU-Zapadni Balkan u Atini.

Analiza deklaracija dva samita EU-Zapadni Balkan, oba u Grčkoj 2003. i 2023, govori kolike su dinamične promjene na međunarodnom planu. Osim na balkanskom prostoru, gdje uglavnom prevladava status quo.

Prvi samit 2003. je bio intoniran u optimističkom stilu.

Drugi, 2023, prilicno sumoran, pokriven opštim mjestima. Ukrajina, njen predsjednik i Moldavija su bili u prvom planu. Teško je to neko mogao predvideti prije dvadeset godina. I da će u međuvremnu, dakle za 20 godina, biti primljena samo jedna balkanska zemlje – Hrvatska.

U Deklaraciji 2003, povodom kosovskog pitanja, pisalo je da učesnici Samita podržavaju rezoluciju Savjeta Bezbjednosti br.1244 – koja predviđa teritorjalni integritet Srbije. Pisalo je i da, takođe, podržavaju princip „standardi prije statusa“.

Sve je, znamo, išlo drugačije.

Godinu dana nakon Samita u Solunu, dakle 2004. godine, ostvareno je naveće proširenje EU u njenoj istoriji.

Primljeno je 10 država: Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Litvanija, Letonija, Estonija, Slovenija, Malta i Kipar.

Tadašnji predsjednik Evropske komisije Romano Prodi bio je iskreni pristalica proširenja EU. To se odnosilo i na Balkan.

Prodi je bio otvoreni zagovornik ujedninja evropskog kontinenta, formulom EU. Primljeni si zatim Bugarska i Rumunija.

Svih 12 zemalja, novih članica EU je prethodno ostvarilo evropske kriterijume i standarde u njihovim zemljama? Ili je u mnogim slučajevima uticao i širi geopoliticki interes? Svakako da je bilo i ovog drugog.

Ostale su van EU zemlje Zapadnog Balkana.

Ta kompozicija, voz, nazovimo ga, „Balkan Ekspres“ se zaustavio.
U kvaru? Ili je u pitanju neodlučnost EU?

Neki smatraju da je Evropska unija mnoga svoja krucijalna pitanja odložila, posebno najavljivanu Stratešku autonomiju, čekajući i kraj, ishod i posljedice rata u Ukrajni.

Neodlučnost stvara geopolitički vakum, koji – iskustva to govore – ne postoji ili kratko traje u geopolitici.

I iznevjerena očekivanja imaju svoju cjenu, a i posljedice.

U svakom slučaju, naš balkanski voz valja popraviti. Od kočnica do snage mašine koja vuče naprijed.

U međuvremnu i svijet se brzo mjenjao.

Ne treba zatvorenih očiju biti vođen i ne poznavati dinamiku međunarodnih procesa u toku. I svoje interese u njima“, napisao je Lekić.