Politička analitičarka Ana Nenezić je mišljenja da stabilnost buduće Vlade neće zavisiti samo od sposobnosti mandatara da sastavi i upravlja vladom, već i od njegovog pregovaračkog kapaciteta i umijeća da izgradi mostove prema onima koji nijesu nužno njegovi saveznici u parlamentu.
Kako je kazala, jasno je da minimalna većina od 41 poslanika može funkcionalno postojati, ali u trenutnim društveno-političkim okolnostima, svaka odluka, zakon i potez takve vlade će se suočavati sa potrebom za pregovorima, traženjem kompromisa i održavanjem tanke parlamentarne većine.
„To će rezultirati sporijim donošenjem odluka i potencijalnom nestabilnošću, pogotovo ako se pojave unutarpartijski sukobi ili neslaganja oko ključnih pitanja“, stava je Nenezić.
Ona je istakla da je od matematičke većine značajnije to što razlike između političkih subjekata nijesu primarno bazirane na političkim pitanjima, već su uglavnom ideološke prirode i nijesu lako premostive pragmatičnim političkim kompromisima.
Nenezć je takođe mišljenja da postoji obaveza PES-a da pronađe način da u postojećim okolnostima ispuni obećanja koja su dali tokom predizborne kampanje.
Prema njenim riječima dosadašnji pregovori o formiranju vlade ilustruju kompleksnost političke scene i heterogenost potencijalnih koalicionih parnera.
„Dugogodišnji monolitni politički poredak prekinut je izborima 2020. godine i stvorena je nova dinamika koja se odražava i kroz trenutne pregovore čineći ih značajno kompleksnijim, nego što je to ranije bio slučaj“, kazala je Nenezić.
Ona smatra da za mnoge subjekte pregovori nijesu samo prilika za formiranje nove vlade, već i za redefinisanje crnogorske političke scene u predstojećim godinama.
Nenezić je dodala da se u tome ogleda značaj pregovora, bez obzira na jačinu i trajanje buduće vlade.
Ocijenila je i da situaciju u vezi formiranja nove vlade složenom čini prije svega heterogenost budućih koalicionih partnera, čije interese će biti izazovno uskladiti i staviti u službu javnog interesa.
Smatra i da polarizacija između različitih političkih grupacija nije samo ideološka, već ima korijene u nacionalnim i kulturnim identitetima građana.
„Ovo čini pregovore o formiranju vlade posebno osjetljivima, jer svaki kompromis ne utiče samo na trenutnu političku situaciju, već i na osjećaje i percepciju građana o tome kako se njihovi identiteti i vrijednosti predstavljaju na nacionalnom nivou“, dodala je Nenezić.
Situaciju dodatno komplikuju i vanjski uticaji, mišljenja je ona.
IstIče da EU i SAD imaju jasna očekivanja u pogledu pro-evropske orijentacije nove vlade i ispunjavanja preuzetih obaveza u kontekstu članstva u EU i NATO.
„Sa druge strane, pritisak iz regionalnih centara, a prevashodno od zvaničnika Srbije, i pokušaj uticaja na budući sastav vlade otvaraju pitanja motiva i namjera, jer svaka destabilizacija ili promjena političkog pro-zapadnog kursa može imati posljedice na regionalnu dinamiku“, navela je Nenezić.
Prema njenim riječima, Spajić je zato pred velikim izazovom i pokušava pronaći rješenje u spletu komplikovanih političkih i ideoloških odnosa.
„Mora pridobiti dovoljnu parlamentarnu podršku kako bi formirao stabilnu vladu, a to zahtijeva pregovore sa različitim političkim subjektima, od kojih mnogi imaju suprotstavljene stavove i političke interese. Sa druge strane, postoje očekivanja da se formira vlada koja će biti prihvaćena i od strane međunarodne zajednice, u cilju ubrzanja procesa EU integracija“, rekla je Nenezić.
Ona je kazala da se Spajić nalazi i pred izazovom pronalaženja saveznika među partijama koje su dovoljno fleksibilne da sarađuju na ključnim pitanjima i budu konstruktivan partner u sprovođenju reformskih procesa, a istovremeno ne dovode u pitanje prozapadnu orjentaciju države.
Nenezić je istakla da je Spajić na početku eksplicitno iskuljučio mogućnost saradnje sa Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom URA, pa je jasno u kojim okvirima se može kretati.
Kako je rekla, pokazalo se ono što je bilo i očekivano – da će dogovor biti najlakše postići sa partijama koje su predložile Spajića za mandatara tokom konsultacija sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem.
„Sada je jasno da će upravo te političke partije činiti okosnicu buduće vlade, uz potencijalnu saradnju sa Socijalističkom narodnom partijom“, kazala je Nenezić.
Ona dalje smatra da će do toga doći pod uslovom da Spajić može obezbijediti nepodijeljenju podršku političkih subjekata koji su činili izbornu listu PES-a, kao i svih poslanika te partije.
„Bez pune i izvjesne podrške ovih subjekata, teško će ubijediti buduće koalicione partnere da može koordinirati ovako heterogen sastav buduće vlade, ako ne može to učiniti u svom najbližem okruženju“, objasnila je Nenezić.
(Vijesti)