ŠTA NAMA ZNAČI LOVĆEN?

Piše: SIBIN

Dimitrije Popović je otvorio kampanju – zloupotreba Lovćena, Mauzoleja, koji bi brzih dana, ako se ovako nastavi, božemeprosti, mogao poslužiti i kao – stejdž za elektronsku muziku, budući da je pomenuti crtač imao prije više godina ideju da iznad Lovćena „umjetnički“ ukrsti par lasera.

Intervencije koje favorizuju savremene forme iskaza na Lovćenu su nedopustive, naprosto, mjesto Vladičinog groba ne može poslužiti u svrhu – postmoderne igrarije, to, nije pano niti zid ili virtuelna tekstura po kojoj svaki interdisciplinarni artist ili dizajner zvuka treba da isprobava svoje eksperimente. Uz sve rečeno, treba imati na umu da je svaki grob svetinja.

Međutim, da se razumijemo: Njegoš jeste naš savremenik! To što ostaje da se (do)čita na drukčiji način od dosad savladanih, ostaje na nama, koji imamo problem jer ga rijetki dokučuju, potonji je bio prof. Slobodan Tomović, kome zdravlje poslednjih godina nije dozvolilo da održi predavanje o velikom pjesniku na fakultetu FLU na Cetinju.

Zaista, otišlo se predaleko, pa će parola – „Dogodine na Lovćenu“, biti ona koja će parirati udbaškom rukopisu na Njegoševom spomeniku u Podgorici – Kad se vojska na Kosovo vrati.

Podsjetimo se za kraj… Borhes veli: Englezi su birali da ih predstavlja Šekspir, Nijemci su istakli Getea, Francuzi Igoa, Crnogorci – Njegoša, prema kojem treba da se njeguje stav duboke naklonosti koju podržava strpljivo izučavanje ovog Lovćenskog Tajnovidca, za početak da se, eto, počne od – „Filozofsko-bogoslovski Pojmovnik Njegoševog djela“ (S. Tomović)