U Crnoj Gori patentirana naknada za nerad: Funkcioneri primaju platu godinu dana nakon isteka mandata!

Crnogorski funkcioneri primaju platu i godinu dana nakon isteka svog mandata. Od stupanja na snagu odredbe kojom im se to omogućava, iz državnog budžeta je isplaćeno skoro sedam miliona evra.

Nakon što su u crnogorskom parlamentu nedavno izabrani novi poslanici, 40-ak bivših imaće pravo da prima platu još 12 mjeseci, što bi građane moglo koštati gotovo milion evra.

Istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) je pokazalo da više od 80% građana Crne Gore smatra da treba ukinuti odredbu koja privileguje javne funckionere, a šteti javnom interesu.

Vasilije Radulović iz CGO je mišljenja da su vlast i opozicija jednoglasni u tome da ne žele da izmjene spornu zakonsku normu, jer štite svoje partijske interese na uštrb građana.

Postoje i predlozi da poslanici i drugi javni funckioneri, nakon isteka mandata, najviše tri mjeseca dobijaju nadknade u visini prosječne plate.

„Političari u ovoj zemlji su naučili, i shodno tome donijeli propise, da od države samo uzimaju, tako da ne treba očekivati da će se tek tako odreći prava da punih 12 mjeseci primaju „naknade za nerad“.“ – rekla je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu, komentarišući naknade za poslanike.

To pravo ne uživaju samo poslanici, već i vladini funckioneri, te i lica iz pravosuđa. A to pravo im se ne može ograničiti ni u slučaju pravosnažne presude. To je bio slučaj sa jednim vladinim funkcionerom koji je primao naknadu i nakon što je izazvao saobraćajnu nezgodu službenim automobilom, podsjeća Radulović.

Plate koje na osnovu te odredbe primaju funkcioneri, kreću se od 1.100 do 3.700 evra mjesečno. Od njenog uvođenja 2020. godine, iz budžeta je za te namjene isplaćeno 6.9 miliona evra.

Od tih 6.9 miliona, u periodu od aprila 2022. godine pa do sad isplaćeno je više od 2.2 miliona evra.

Pred Ustavnim sudom su već tri godine dvije inicijative Akcije za socijalnu pravdu, kojima se traži ispitivanje ustavnosti sporne odredbe.

„Tražili smo ocjenu da li je narušen princip jednakosti, koji je garantovan Ustavom. Međutim, naše inicijative „kupe prašinu“ negdje u fiokama Ustavnog suda, kojem se očito mnogo ne žuri da se izjasne o ovom pitanju, veoma bitnom za interese građana“ – izjavila je Ines Mrdović za Al Džaziru Balkan.

Ono što je zabrinjavajuće je to da je vlada Dritana Abazovića, u tehničkom mandatu, zaposlila čak 1188 ljudi. To je tri puta više nego vlada Zdravka Krivokapića i Duška Markovića zajedno.

Nakon što trenutna vlada okonča svoj tehnički mandat, potencijalnih kandidata za ove naknade će biti još više, a naravno taj novac umjesto da ide onima kojima je potreban, ići će ljudima koji imaju već dovoljno za lagodan život.

Nema naznaka da bi ova nakaradna odreba u skorije vrijeme mogla biti korigovana ili ukinuta.

Tih skoro sedam miliona je moglo biti iskorišteno za pomoć najugroženijim građanima Crne Gore ili pak za neke projekte od javnog interesa.

Zapitajmo se kako smo dozvolili da milioneri, a čak i neki milijarderi, nakon odlaska sa svojih državničkih funkcija, primaju mjesečno od 1100  do 3700 evra. Ti iznosi njima predstavljaju džeparac, koji potroše za vikend u nekom hotelu, za obuću ili komad odjeće.
I oni koji nijesu milioneri, a primaju te naknade, treba da nam odgovore da li je to u redu prema građanima koji rade i po 6 dana sedmično, za mizerne plate.

Da su nekim slučajem domaćinskim upravljanjem Crnu Goru učinili bogatom, niko ne bi potezao pitanje ovih naknada. Međutim, s obzirom na to da je Crna Gora jedna od najsiromašnijih evropskih država, u kojoj političari voze luksuznije automobile čak i od svojih skandinavskih kolega, ukidanje ove sramotne odredbe o „naknadi za nerad“ bilo bi najmanje što bi neka nova vlada mogla da učini.

Ovih uludo bačenih skoro 7 miliona evra je samo jedan od pokazatelja koliko je crnogorskoj političkoj „eliti“ zapravo stalo do sopstvenih sugrađana, odnosno glasača.