Koje drvo treba zasaditi pored kuće?

Mnoga religijska vjerovanja o biljkama Slovena sačuvana su do danas kroz hrišćanstvo, poput onog da hrast ne treba sjeći i da granu treba unijeti za Božić.

Stari Sloveni živjeli su u skladu sa prirodom od koje su dobijali hranu i ljekove, a stručnjaci i danas smatraju da treba saditi biljke koje su autohtone i oduvijek poznate u našem podneblju. Tako postoji vjerovanje da na krov kuće treba staviti čuvarkuću ili perunika, jer navodno štiti od groma.

Bagrem ne valja saditi blizu kuće, govore vjerovanja, a interesantna činjenica je i da se on nekada zvao nerod. Isto tako bagrem ne treba kalemiti.

Ako vidite da je neko drvo isječeno jer se osušilo ili je korijenje počelo da uništava temelje kuće, vrijeme je da, prema vjerovanjima, preuredite vaše dvorište i date prednost biljkama koje su poštovali naši preci. Naime, prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.

Često se navodi da je najljepši ukras za dvorište hrast lužnjak, jer je njegova krošnja lijepo razgranata i pravi „debeo“ hlad. Takođe, hrastu lužnjaku prija i blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.

Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su njeni cvjetovi ljekoviti. Ovo drvo pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Takođe, lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.

Vrba je u vrijeme kada su kažnjavana djeca nazivana „mirko“, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cvijeti, udaraju djeca riječima „rasti kao vrba“. Za koru vrbe važi da je ljekovita za prehladu.

Glog je ljekovit za srčana oboljenja, a ujedno i, prema narodnim predanjima, najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. On je žilav, a listopadni žbun može da bude bijele boje, crne ili crvene. Bobice gloga se beru kada sazru i od njih se prave džemovi, čaj, sok… Glog je idealan da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sadnje treba dodati kreč u sadnu rupu.

U proljeće prvi cvjeta dren, a zrele plodove on daje u jesen. Njime se kite kuće za veliki srpski praznik, Đurđevdan, vjeruje se da je on simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje djeci da pojedu drenov cvijet da bi bili, otporna na bolesti.

Jabuka je omiljeno voće, ali i važan detalj svake svadbe u Srbiji. Ovo voće se ne jede prije Petrovdana. Srbi su oduvijek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smio da ih siječe. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazrijeva u julu, a sadnice koštaju okvirno oko 2 evra.

Šljivu su Srbi gajili i u postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.