Važna tema na stolu: Hoće li Šmit i za Srbiju biti samo turista u Bosni i Hercegovini
Da Srbija nije pod tako strašnim hibridnim pritiskom Zapada, pitanje legalnosti Kristijana Šmita mnogo jednostavnije bi se izjednačilo sa stavom Banjaluke jer svako ko na to gleda i sa pravne i sa političke strane jasno vidi da Kristijan Šmit nema legitimitet za funkciju koju obavlja, kaže za Sputnjik Aleksandar Mitić iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske najavio je da će tokom zajedničke sednice Vlada Srbije i RS 4. avgusta u Banjaluci, biti razgovarano i o Kristijanu Šmitu, odnosno, kako je rekao, o izjednačavanju ocjene o Šmitu. Za Srpsku, on nije visoki predstavnik BiH, s obzirom da mu mandat nije potvrđen u SB UN.
VAŽAN BI BIO UJEDNAČEN STAV O ŠMITU
Aleksandar Mitić smatra da je ocjena Dodika da bi Srbija i Srpska trebalo da izjednače stav po pitanju Kristijana Šmita, izuzetno važna.
„To je u suštini ne samo posledica pritisaka koje smo u poslednjih nekoliko mjeseci vidjeli od strane Zapada i samog Šmita na Banjaluku, već je jedna dugoročna potreba da Beograd i Banjaluka u potpunosti spreče bilo kakve pukotine u zajedničkim pogledima na ključne elemente u BiH. Svakako da je pogled na Kristijana Šmita nešto što je tu izuzetno važno“ ističe Mitić.
On podsjeća da Banjaluka potpuno opravdano ne priznaje Šmita za visokog predstavnika u BiH, s obzirom da on nije dobio odobrenje SB UN, zbog stava Kine i Rusije, i samim tim se nelegalno predstavlja kao takozvani visoki predstavnik u BiH.
ZAPAD I SARAJEVO BI DA ZAVADE BANJALUKU I BEOGRAD
„Ovo pitanje je izuzetno važno baš zbog toga što i sam Šmit ali i određeni elementi na Zapadu i Sarajevu pokušavaju da igraju na kartu stvaranja razdora između Beograd i Banjaluke. Dakle, važno je da se ovo pitanje riješi što prije, posebno u ovako teškoj poziciji u kojoj se trenutno nalaze i Beograd i RS, Srbija po pitanju KiM, a Banjaluka zbog Šmita i praktično cjelokupnog Zapada. Nužno je da se smanje pukotine između Beograda i Banjaluke koje postoje u određenim procenama“, stav je sagovornika Sputnjika.
Da li će takav stav, dodaje Mitić, moći da bude prihvaćen u Beogradu teško je reći ali je sigurno da Banjaluka neće skrenuti sa kursa koji je sebi zacrtala.
„U nedavanoj studiji koju smo kolega i ja uradili za Centar iz RS, upravo smo naveli da je važno kako će Beograd po pitanju Šmita da se postavi prema Banjaluci i da li će taj odnos moći da izjednače. U neku ruku, dobro je da se ide u tom pravcu. Bilo bi važno da Beograd prihvati ocjenu RS apropo Šmita ali teško je ocijeniti da li će se to sada desiti s obzirom na pritiske koje Beograd trpi da Dodika i RS tretira kao problem u BiH, a ne samo Šmita i njegov položaj i poteze“, naglašava Mitić.
PRAVO JE NA NAŠOJ STRANI, ALI I ZAPADNI PRITISCI
Tako da, ovo pitanje nije jednostavno ali svakako bi bilo veoma važno i za srpski položaj po pitanju Kosova i Metohije i za Banjaluku po pitanju RS da se ovaj stav izjednači.
„To bi prije svega značilo da se Kristijan Šmit ne tretira ko visoki predstavnik u BiH jer on to i nije jer nije izabran u SB UN. To je nešto što ne može da se porekne osim u kreativnim interpretacijama zapada na koje smo na žalost navikli“, podsjeća on.
Vučić sa delegacijom u Banjaluku dolazi 3. avgusta kada će i započeti sastanci na kojima će se razgovarati o najvažnijim pitanjima u okviru sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama. Drugog dana poslije sjednice u Prijedoru će biti obilježen Dan sjećanja na stradale i prognane u akciji „Oluja“, kome će prisustvovati delegacija iz Srbije što, što po oceni Dodika potvrđuje puno uvažavanje i partnerstvo.
(sputnjik)