Britanski diplomata: Ako SAD preuzmu dijalog, na stolu je korekcija granica

Ako, kao što izgleda, SAD preuzmu vodeću ulogu u pregovaračkom procesu oko rješenja kosovskog problema, njihova polazna tačka će biti ideja Srbije o korekciji granica, a na drugim silama je teret da private ili odbiju američku poziciju, kaže Timoti Les, bivši britanski diplomata na Balkanu.

„Kada Vučić i Tači stave ideju podjele na sto, u zamjenu za uzajamno priznanje, SAD bi bile spremne da rade na tome“, smatra Les, ali ocjenjuje da rješenje kosovskog problema ne treba očekivati brzo.

On u intervjuu za Tanjug navodi da je problem što se ta politička ideja zaglavila jer Tači nije u potpunosti uspio da dobije podršku na domaćem planu, a Njemačka je takođe iskomplikovala stvari pokrećući proces razgovora na kojima je ideja razgraničenja odbačena.

„Evropa će morati da odluči da li će podržati američki pritisak za podjelu, ili će gurati svoje alternativno rješenje, zabrinuta zbog efekata takvog rejšenja na Bosnu i Sjevernu Makedoniju“, kaže Les.

On ističe da su SAD, koje sada imaju neutralniji pristup prema ovom problemu od prethodne administracije, nestrpljive da „završe posao“ u Srbiji i na KiM, kako bi se posvetili drugim stvarima, možda Bosni, ali da nije moguće očekivati rješenje u momentu kada su stavovi Beograda i Prištine toliko udaljeni.

„U međuvremenu je ugrožena regionalna stabilnost, jer se zbog taksi Srbiji Priština približava Albaniji, ubrzavajući tako proceš ujedinjenja. Predstojeći izbori na Kosovu i u Srbiji suzili su prostor za sporazum tokom ove zime. Vrijeme ističe i SAD žele brzo rješenje – otuda i pismo Kvinte upućeno objema stranama da se deblokaju pregovori“, ocenjuje on.

Na pitanje očekuje li da će Vašington izvršiti pritisak na Prištinu da odustane od maksimalističkih zahtjeva u konačnom rješenju za KiM Les kaže da sumnja i napominje da SAD moraju da rade veoma pažljivo.

„Ovaj put SAD ne pokušavaju da primoraju strane da potpišu sporazum koji su pripremili američki pravnici, već da promovišu dijalog koji će i dovesti do rješenja koje će obje strane prihvatiti i koji će he dobiti legitimeitet ‘kod kuće’ kako bi bio održiv „, smatra on.

Les napominje da SAD, uz to, ne žele previše ni da se „udube“ u politiku Balkana pa moraju da pažljivo postupaju sa lokalnim političarima.

„Ako primijene previše pritiska na Prištinu, vlada će se približiti Albaniji, pretvarajući bilateralni spor sa Srbijom u regionalnu krizu“, ocenjuje on.

Takođe ne očekuje da će biti dodatnog pritiska na Srbiju da prihvati maksimalističke zahtjeve Prištine, jer SAD imaju na umu da Beograd može da živi sa zamrznutim konfliktom na Kosovu.

„SAD moraju biti svjesne da Srbija ima potencijala da pod pritiskom pokrene pitanje Republike Srpske i ‘kosovsku dramu’ pretvori u regionalnu krizu“, kaže bivši diplomata na Balkanu.

Zato, ukoliko Vašington želi da postigne svoj cilj i da oslabi veze Srbije sa Rusijom, onda mora da se pronađe sporazum dovoljno dobar da bi ga Srbija dobrovoljno prihvatila, kaže on i dodaje da ne treba smetnuti s uma da je priritet SAD da neutrališe ruski uticaj na Srbiju.

Les tvrdi da je Rusija već podržava ideju podjele.

„Oni znaju da su previše slabi da bi mogli kontrolišu ‘statusni proces’ pa su fokusirani da ispregovaraju rješenje sa američkim posrednicima koje bi bilo u korist Rusije, sa ultimativnim ciljem – proširena srpska država koja će zavisiti od Rusije, što je Rusiji strateški bitno jer želi da ograniči američku moć na Balkanu, posebno zbog toga što Amerikanci spozorišu veliku albansku nacionalnu državu“, zaključuje Les.