IFIMES: Spajićevo dvojno državljanstvo predstavlja ozbiljan problem za NATO?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira situaciju u Crnoj Gori nakon objavljivanja zvaničnih rezultata nedavno održanih prijevremenih parlamentarnih izbora. Iz analize „Crna Gora 2023: Spajićevo dvojno državljanstvo predstavlja ozbiljan problem za NATO?“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove:

Crna Gora 2023:

Uvjerljiva pobjeda anti-Đukanovićevskog bloka

Prijevremeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 11.juna 2023.godine. Zvanični izborni rezultati objavljeni su tek 14.jula 2023.godine.

Najveće povjerenje birača za Skupštinu Crne Gore, koja broji ukupno 81 poslanika, osvojio je „Pokret Evropa sad“ 25,53% (24 poslanika), koalicija „Zajedno“ (DPS, SD, LP, DUA) 23,22% (21 poslanik), koalicija „Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) 14,74% (13 poslanika), koalicija „Hrabro se broji“ (Demokrate i URA) 12,48% (11 poslanika), Bošnjačka stranka 7,08% (6 poslanika), Albanski forum 1,91% (2 poslanika), koalicija „Za tebe“ (SNP i Demos) 3,13% (2 poslanika), manjinska lista Hrvata „Na pravoj strani svijeta” (HGI) 0,74% (1 poslanik) i manjinska koalicija Albanaca „Albanska alijansa“ 1,49% (1 poslanik).

Rezultati izbora pokazuju uvjerljivu izbornu pobjedu tzv. anti-Đukanovićevskog bloka (anti DPS bloka) političkih stranaka. Izlaznost na izbore iznosila je svega 56,4% birača, što je najniža izlaznost od uvođenja višestranačkog sistema.

Crna Gora još uvijek nije riješila problem održavanja lokalnih izbora, jer se svakih nekoliko mjeseci održavaju lokalni izbori u pojedinim opštinama. Potrebno je promijeniti zakon kako bi lokalni izbori bili održani istog dana u svim opštinama. Za to je potrebna dvotrećinska većina za izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, što zahtijeva širok konsenzus parlamentarnih partija. Na taj način bi se izbjegla stalna politička kampanja i ublažila napeta politička klima u Crnoj Gori.

Neupitno članstvo Crne Gore u NATO-u

Nedavno održani vrh NATO-a u Vilniusu potvrdio je ispravnost odluke da Crna Gora postane 29. punopravna članica NATO-a. To je posebno važno u izmijenjenim sigurnosnim okolnostima, koji su prouzrokovani ruskom vojnom invazijom na Ukrajinu i zbog hibridnog rata kojeg Rusija vodi u Crnoj Gori. Crna Gora je zemlja sa najviše ukrajinskih izbjeglica u Evropi s obzirom na ukupan broj stanovnika, čak 5% stanovništva Crne Gore su Ukrajinci. Trećina privrede Crne Gore je u ruskom vlasništvu, dok su javne finansije ovisne od Kine, jer je Đukanovićeva vlast sklopila nepovoljan ugovor o kreditu sa kineskom Exim bankom o finansiranju autoputa Bar – Boljare. Crna Gora je od svih zemalja NATO-a proporcionalno najviše izložena ruskom i kineskom utjecaju.

Potrebno je izvršiti demontažu režima Mila Đukanovića, jer je Crna Gora punopravna članica NATO-a, što znači da za nju vrijede najviši demokratski standardi koje bi trebala suštinski baštiniti i promovirati, a od kojih je još uvijek udaljena.

Nova vlada će biti odgovorna za eventualno skretanje sa NATO i EU puta, a što bi u konačnici moglo da izazove i unutrašnje sukobe u Crnoj Gori.

Uspjeh Bošnjačke stranke nije slučajan

 

Mnoge je iznenadio uspjeh Bošnjačke stranke (BS) predvođene Ervinom Ibrahimovićem na proteklim izborima. Bošnjačka stranka je osvojila 7,08% glasova i šest poslaničkih mandata. Uspjeh Bošnjačke stranke je zasnovan na ozbiljnom i sistematičnom dugogodišnjem radu, jer je dolaskom Ibrahimovića na čelo stranke prihvaćen koncept, da sami odlučuju u svojoj sudbini i krenuli su u politički preporod. Pokazalo se da ozbiljan pristup donosi i ozbiljne rezultate. Bošnjaci su konačno shvatili da su bili prevareni od strane režima Mila Đukanovića i DPS-a. Bošnjačka stranka kao umjerena konzervativna stranka pripada grupaciji Evropske narodne partije (EPP), najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu. Na nedavnim parlamentarnim izborima Bošnjaci su dali svoj pečat demokratskim promjenama i odustali su od davanja povjerenja i podrške DPS-u i njegovim satelitima SD i SDP-u i izrazili su spremnost, da svoju budućnost grade sa demokratskim političkim snagama, koje nemaju hipoteku prošlosti. Otvara se nova epoha, da se Bošnjaci pokrenu sa društvene margine i konačno budu adekvatno zastupljeni u institucijama, svim segmentima društvenog života i sebi osiguraju održiv ekonomski razvoj u sredinama u kojima žive, jer će se na takav način zaustaviti primjetan odliv stanovništva i osigurati bolji život.

Analitičari smatraju, da su Bošnjaci u Crnoj Gori zahvaljujući Ervinu Ibrahimoviću doživjeli politički preporod na proteklim izborima, a sam Ibrahimović uspio je da se razvije i izraste u jednog od vodećih bošnjačkih političara na Balkanu privržen euroatlantskim integracijama. Bošnjačka stranka je jedan od garanata euroatlantskog usmjerenja Crne Gore i ima potencijal za dalji politički rast, koji bi joj mogao osigurati u budućnosti do deset poslaničkih mjesta u crnogorskoj skupštini.

Crna Gora između Zapada i rusko-kineskog uticaja

Milo Đukanović (DPS) i njegov kartel često su isticali, da su zagovornici evropskih vrijednosti, dok su prema egzaktnim pokazateljima sistematično gradili čvrste odnose sa Rusijom i Kinom. Rusi su postali vlasnici oko 30% crnogorske ekonomije, dok Kina ima kontrolu nad javnim finansijama preko plasiranog kredita za auto-put Bar-Boljare preko kojeg kontrolira ključnu državnu investiciju i time ugrožava javne finansije (za isplatu je ostalo još 800 miliona dolara kredita). Nijedna zemlja članica NATO-a nije proporcionalno tako neposredno ispostavljena rusko-kineskom uticaju kao Crna Gora.

Analitičari smatraju, da postoji realna opasnost, da se u narednom periodu proširi ruski i kineski uticaj u Crnoj Gori odnosno da se zajamči već postojeći rusko-kineski utjecaj i tu je potrebna snažna pomoć i podrška partnera i saveznika Crne Gore u suzbijanju tog utjecaja.

Spajićevo dvojno državljanstvo predstavlja ozbiljan problem za NATO?

NATO je vodeći vojno-politički savez na svijetu za kojeg vrijede najviši demokratski standardi koje treba implementirati i promovirati. Važnost NATO je globalna, a zemlje članice obavezane su solidarnom djelovanju i izdvajanju najmanje 2% svog BDP za odbranu. Ni NATO nije imun na infiltriranje u svoje redove neprijateljskih kadrova ili čak svojih kadrova koji rade za strane odnosno neprijateljske interese. Zbog toga je važno da su sve članice NATO-a pouzdani partneri.

Pitanje povjerenja i sigurnosti je institucionalno regulirano dobivanjem sigurnosnih certifikata kroz proces provjere. Usprkos tome dešavaju se upadi u sigurnosno-obavještajni i odbrambeni sistem NATO-a. Kao primjer, na nedavno održanom vrhu NATO-a u Vilniusu Bosnu i Hercegovinu predstavljao je zamjenik ministra vanjskih poslova te zemlje, jer ministar odbrane BiH i ostali članovi dele