Održana prezentacija istraživanja o trenutnom stanju i potencijalima razvoja održivog i zdravstvenog turizma u Crnoj Gori

Zdravstveni turizam Crne Gore ima dobre preduslove za razvoj u vodeći turistički proizvod, ali to zavisi od brojnih faktora – prirodnih resursa, institucionalnih okvira razvoja, kvalitativne i kvantitativne ponude i potražnje, međunarodnih trendova, konkurentnog okruženja.

Razvoj zdravstvenog turizma omogućio bi ne samo diverzifikaciju turističkog proizvoda, već i cjelogodišnju turističku ponudu, navodi se u Istraživanju o trenutnom stanju i potencijalima razvoja održivog i zdravstvenog turizma u Crnoj Gori koje je predstavljeno u Privrednoj komori Crne Gore.

Na sjednici Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma, koju je vodila predsjednica dr Marina Delić, učestvovale su sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva u PKCG, Sanja Marković i Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.d. generalne direktorice Direktorata za digitalnu ekonomiju i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke I tehnološkog razvoja, a rezultate istraživanja prezentovali su dr Jelena Zvizdojević, koordinatorka radne grupe za Održivi i zdravstveni turizam i članovi: prof. dr Snežana Pantović sa Medicinskog fakulteta i doc. dr Ilija Moric, iz kompanije Moric doo.

Predjednica KO zdravstvenog turizma, dr Marina Delić kazala je da je ovo istraživanje u saradnji sa Ministarstvom nauke i tehnološkog razvoja, sprovela Inovaciona radna grupa za održivi i zdravstveni turizam, radno tijelo Savjeta za inovacije i pametnu specializaciju, koje je dio S3 Nacionalnog implementacionog okvira.

– Ono predstavlja značajan poduhvat i raduje činjenica da je zdravstveni turizam ušao u prioritetne oblasti pametne specijalizacije – istakla je Delić.

Ona je kazala da je navedeno istraživanje po prvi put realizovano u Crnoj Gori, a sve u cilju dobijanja podataka koji se odnose na održivi i zdravstveni turizam, čime se dodatno podstiče oslobađanje punog potencijala koji Crna Gora ima u razvoju ove djelatnost i njene komparativne prednosti koje su strateškim dokumentima prepoznate kao takve.

– Država, ali i privatni sektor, trebalo bi snažnije da se posvete razvoju zdravstvenog turizma, jer on pruža velike mogućnosti, osnažuje privredu i osnovnu zdravstvenu uslugu u svakoj državi – istakla je Delić.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.d. generalna direktorica Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, kazala je da je Crna Gora 2019. godine postala prva zemlja van EU koja primjenjuje potpuno nov metodološki i strateški pristup u okviru pametne specijalizacije, te definiše na koji način nauka i inovacije mogu podržati njene prioritete i usmjeriti ih na pravi način.

– Održivi i zdravstveni turizam predstavlja jedan od tih prioriteta, a njegova implementacija je nešto što je bio najveći izazov u cjelokupnom procesu, prije svega zbog pandemije korona virusa – kazala je ona.

Prema njenim riječima, pored jasno dobijenih smjernica na koji način pristup mora biti implementiran i sistem postavljen, u samom procesu je neophodno imati i snažnu koordinaciju i međuresornu saradnju, kako bi se aktivnosti uspješno planirale i sprovele.

Ona je posebnu zahvalnost uputila UNDP-ju na ključnoj starteškoj podršci, kao i svim ekspertima koji su učestvovali u izradi ovih dokumenata.

Poručila je i da, kada se govori o zdravstvenom turizmu, moramo znati šta on zapravo predstavlja, te da razumijemo aktivnosti koje su potrebne različitim ciljnim grupama.

– Radeći na njegovoj definiciji, prvenstveno kroz izmjene zakona, postavili smo malo drugačije osnove, i sada želimo da vidimo kako ljudi razmišljaju i koje sve inovativne ideje imaju – rekla je ona, dodajući da će podaci i analize koje dobijaju poslužiti kao osnov za sve dalje korake koje je neophodno preduzeti, kako bi se u potpunosti iskorisitli svi potencijali zdravstvenog turizma.

Koordinatorka radne grupe za Održivi i zdravstveni turizam, Jelena Zvizdojević kazala je u svom uvodnom obraćanju da je podatak osnov donošenja svake odluke, jer bez kvalitetnih podataka, ne možemo govoriti o razvoju bilo koje oblasti, pa tako ni o oblasti održivog i zdravstvenog turizma.

Prema njenim riječima, istraživanje je realizovano u periodu od 20. februara do 30. marta tekuće godine, i obuhvatilo je sve lokalne samouprave, lokalne turističke organizacije, nevladine organizacije i komore iz oblasti pružanja zdravstvenih usluga.

– Učešće je uzelo 58% od ukupnog broja navedenih institucija, i koristim ovu priliku da se zahvalim onima koji su izdvojili vrijeme i na ovaj način sudjelovali u podsticanju oslobađanja punog potencijala koji Crna Gora ima u razvoju ove djelatnosti, u kojoj imamo komparativne prednosti i koja je strateškim dokumentima prepoznata kao takva – poručila je Zvidzodjević.

Kako je navela, rezultati istraživanja pokazuju da su najčešći oblici zdravstvenog turizma u Croj Gori pružanje stomatoloških usluga, kao i usluge koje pripadaju nemedicinskom turizmu – usluge fitnes centara, kozmetičkih salona, rekreacija i odmor na čistom vazduhu. Ona je kazala da zdravstveni turizam ima potencijala za dalji razvoj u Crnoj Gori. Naime, preko 80% ispitanika je djelimično ili u potpunosti saglasno da postoje potencijali za razvoj zdravstvenog turizma i to u skoro svim opštinama u Crnoj Gori.

– Ispitanici najveći potencijal vide u pružanju usluga rehabilitacije, zatim u daljem razvoju stomatoloških usluga, ali i usluga velnes i spa turizma – zaključila je Zvizdojević.

Članica radne grupe za Održivi i zdravstveni turizam, prof. dr Snežana Pantović istakla je da je cilj istraživanja, koje je prvi put sprovedeno u našoj zemlji, dobijanje podataka koji se odnose na održivi i zdravstveni turizam čime se dodatno podstiče oslobađanje punog potencijala koji imamo u razvoju ove djelatnosti.

– U Crnu Goru osam odsto turista dolazi zbog zdravstvenih i wellnees usluga, navodi se u istraživanju. Trenutno stanje ponude zdravstvenog turizma u našoj zemlji je takvo da 34,5 odsto čine stomatološke usluge, 30,9 fitnes, kozmetologije i rekreacija, 14,5 velnes & spa (nemedicinski), 10,9 lječenje i rehabilitacija, a 10,9 odsto estetska i plastična hirugija – kazala je Pantović.

Prema njenim riječima, u istraživanju se zaključuje da je neophodno raditi na normativnoj usklađenosti u implementaciji, valorizaciji i razvoju zdravstvenog turizma (zakonodavstvu, finansiranju i osiguranju, edukaciji i obuci, marketingu i promociji, saradnji između sektora), kao i na sistemskoj i adekvatnoj implementaciji standarda i akreditovanih programa koji se odnose na valorizaciju, implementaciju i razvoj zdravstvenog turizma. Potrebno je osnažiti međuresornu saradnju, te jačati svijest i znanja o značaju razvoja, valorizacije i implementacije zdravstvenog turizma na nacionalnom i lokalnom nivou u Crnoj Gori.

– Prije svega ovo istraživanje je pokazalo da je neophodan dalji rast investiranja u naučno istraživačku djelatnost i edukaciju kadra, te podsticajne mjere za podršku razvoja, jačanja i promocije zdravstvenog turizma – navela je Pantović.

Doc. dr Ilija Moric, iz kompanije Moric i član Inovacione radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, kazao je da su potencijali posebno prepoznati u segmentima kulturne i atrakcije naslijeđa, te prirodnim atrakcijama, a da podaci dobijeni u istraživanju dobro predstavljaju aktuelno stanje i imaju najveću vrijednost, s obzirom na jako širok uzorak.

– Istraživanje je pokazalo da jako bitan element predstavljaju receptivni i komunikativni faktori, ali se na njima mora više raditit – istakao je Moric.

Naveo je da se pojam zdarvstvenog turizma mora sagledati šire, jer on takođe obuhvata kako prirodne ljepote, tako i saobraćajnu infrastrukturu.

– Zdravstveni turizam predstavlja sui generis i svi zajedno moramo više raditi na njegovom razvijanju, kako bi motivisali turiste da dolaze kod nas i koriste sve njegove benefite – zaključio je Moric.

Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja mr Luka Đukanović, ocijenio je da ovakava i slična istraživnja treba koristiti što više kako bismo dobili dobre inpute za dalji razvoj zdravstvenog turizma. Međutim, ocjenjuje da je neophodna bolja animacija i motivacija privrednog sektora, kako bi svi zajedno radili na njegovom razvoju.

– Privrednici moraju prepoznati potencijal u ovoj oblasti i valoriziovati ga na pravi način – poručio je Đukanović.

Tokom skupa, privrednici su istakli da je neophodno ukazati na brzinu, realizaciju, praktičnost i, prije svega, benefite zdravstvenog turizma, te ga bolje promovisati na sajmovima i sličnim događajima.