Lekić: Posjeta Milatovića Srbiji pokazala je da se ozbiljnim pristupom mogu postići dobri rezultati u interesu države i građana

Posjeta crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića Srbiji pokazala je da se ozbiljnim pristupom, iznad svega pragmatskim i primarno u domenu ekonomije, mogu postizati rezultati u interesu države i građana, kazao je u intervjuu za Portal RTCG Miodrag Lekić, predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i čelnik Demosa.

Lekić je istakao da Crna Gora itekako plaća i cijenu tehničke vlade u dužem periodu, čak i bez ministra inostranih poslova u pravom smislu riječi.

• Ocjena posjete predsjednika Jakova Milatovića Srbiji?

– Na osnovu saopštenog, mada treba sačekati i realizaciju usaglašenih dogovora, posjeta predsjednika Milatovića se može smatrati uspješnom. Ona je pokazala da se ozbiljnim pristupom, iznad svega pragmatskim i primarno u domenu ekonomije, mogu postizati rezultati u interesu države i građana.

Sada treba održati kontinuitet dijaloga, na rješavanju zajedničkih pitanja.

I tako prekinuti negativnu praksu da se ovako ozbiljna oblast kao što su odnosi Crne Gore i Srbije koristi za propagandno-političke efekte na unutrašnjem planu dvije države.

• Kada je u pitanju regionalna saradnja, konkretno odnosi sa Hrvatskom, po nedavnoj izjavi premijera Plenkovića Crna Gora treba da ispuni nekoliko obaveza, koje su dati gotovo taksativno, od rješavanja pitanja Prevlake do broda „Jadran“?

– Kada je riječ o srpskim i hrvatskim zvaničnicima treba istaći pozitivnu i posebno značajnu činjenicu da su dva predsjednika Hrvatske i Srbije prisustvovali inauguraciji crnogorskog predsjednika. Što se tiče izjave hrvatskog premijera, u kojima je izrazio nabrojana očekivanja hrvatske vlade od Crne Gore, bilo je upadljivo da niko od crnogorskih zvaničnika to nije komentarisao. Niti odgovorio na saopštene zahtjeve. Zašto, nije poznato.

Što se tiče rješavanja pitanja Prevlake, nije samo hrvatska strana koja na to podsjeća. To redovno čini i Evropska unija, pa i u godišnjim izvještajima, stavljajući do znanja da je i to rješenje uslov integracije Crne Gore u EU. Najblaže rečeno, indolentan odnos crnogorske strane, zapravo nikakav rad na tom pitanju poslednje tri godine, ne može se pravdati činjenicom da nekoliko prethodnih vlada nije ništa uradilo, pa moguće i iz određenih specifičnih razloga, vezano za tada još djelovanje Tribunala u Hagu.

Crna Gora itekako plaća i cijenu tehničke vlade u dužem periodu, čak i bez ministra inostranih poslova u pravom smislu riječi. Pa i drugih ministarstava. Šteta nastala gubljenjem sredstava od EU govori o tome.

Mada i u formalno kompletnom sastavu, recimo 42. Vlade, u zvaničnom planu rada Ministarstva vanjskih poslova Prevlaka se i ne pominje. Ovdje više nije riječ o nedoraslosti aktera i njihovom vježbanju državnih poslova već o velikoj neodgovornosti sa posljedicama.

• Da li je tim slabostima doprinijela i činjenica da je Skupština raspuštena i da su ministarstva  potpuno van kontrole jedne grane vlasti?

– Dijelom je tako, mada slabosti proističu i iz ranijeg perioda. I kada je radio u punom kapacitetu skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike preostalo je, recimo, da samo konstatuje da po prvi put ministarstvo i Uprava za dijasporu nijesu podnijeli godišnji izvještaj o radu, u ovom slučaju za 2022.godinu. Ne radi se o tenhičkom pitanju, već o odsutvu elementarne odgovornosti, pa i rasula.

To su zabrinjavajuće pojave, to ne može da kompezira velika propaganda, makar se ona u našim uslovima pojavljivala s pretenzijom dejstva neke vrste četvrte grane vlasti.

• Šta se može očekivati od NATO samita koji počinje u Vilnjusu? Kakve su moguće posljedice na Ukrajinu i rat koji se vodi na teritoriji te zemlje?

– Biće to samit sa dosta izazova, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Uprkos različitim stavovima  država članica sada postaje izvjesno da Ukrajina na samitu neće biti primljena u NATO kao stalna članica. Sigurno će se ponoviti neka formula koja izražava mapu puta za takav ishod. Istina, još  na samitu u Bukureštu 2008. godine zaključcima Samita otvorena je perspektiva članstva Ukrajini i Gruziji.

Tada je zapravo i prekinuta saradnja NATO-Rusija koja je prethodno imala i dosta visoke tačke. Čak i postojanje zajedničkog Savjeta NATO-Rusija. S druge strane, na samitu će se sigurno dati podrška Ukrajni u raznim oblicima.

Ali da li će ipak to, naslućujemo, neprimanje Ukrajine u NATO uticati na intenziviranje mirovnih pregovora?

– Nije lako predvidjeti sve posledice, mada nije tajna da postoje diplomatski kontakti s ciljem zaustavljanja rata, što nije sigurno lak zadatak. I pritisci javnosti u mnogim zemljama idu u tom pravcu.  Sve se dešava sa delekosežnim posljedicama na međunarodnom planu..

Kako vidite pozicioniranje Crne Gore u, bez sumnje, kompleksnom svijetu danas?

– Za očekivati je da će  naša zemlja uspjeti da se zrelom državnom konsolidacijom pozicionira i to na ozbiljan, kompetentan i dostojanstven način na međunarodnom i diplomatskom planu. Prije svega, poštovanjem međunarodnih pravila i preuzetih obaveza, sve u interesu crnogorske države i njenih građana.

RTCG