Koliko dugo će Kurti još moći da odbija zahtjev Vašingtona o povlačenju specijalaca i gradonačelnika sa sjevera?

Kriza na sjeveru Kosova izazvana upadom kosovskih specijalaca u opštinske zgrade, kako bi nametnuli nelegalne albanske gradonačelnike izabrane na izborima koje su Srbi bojkotovali i na koje je izaslo tek nešto više od tri odsto glasača, uveliko je ušla u treću nedjelju, a kosovski premijer Aljbin Kurti ne samo da se i dalje oglušuje o zahtjeve SAD i EU za deeskalaciju situacije, već nudi svoje predloge, nastavlja sa nasilnim akcijama i hapšenjima Srba. Kurti će, smatraju sagovornici Kosovo onlajna, odbijati da povuče kosovske specijalce i nelegalne gradonačelnike iz opština na sjeveru sve dok Vašington i Brisel ne preduzmu konkretne akcije i ne primijene ozbiljne sankcije protiv vlasti u Prištini.

Kurti je i juče nastavio sa svojom taktikom produbljivanja sukoba. Najpre je ministar za infrastrukturu Ljiburn Aljiu u ranim jutarnjim satima ušao u zgradu Opštine Leposavić, kako bi posjetio gradonačelnika Ljuljzima Hetemija, iako mu je Kfor odbio posjetu 9. juna. Okupljeni Srbi ispratili su Aljiua crvenom farbom i jajima kojima su zasuli džip u kojem se nalazio.

Kosovski premijer se zatim sastao sa ambasadorima Kvinte, poslije čega je saopštio svoj plan za deeskalaciju na sjeveru, u kojem nema riječi o povlačenju kosovskih policajaca i gradonačelnika.

Dok su Srbi protestovali juče u Zvečanu u znak podrške uhapšenima Dušanu Obrenoviću i Radošu Petroviću, u Sjevernoj Mitrovici Kosovska policija uhapsila je još jednog Srbina pod optužbama za navodno učešće u incidentima 29. maja ispred opštinske zgrade u Zvečanu.

Međunarodni posrednici već su aktivirali nekoliko „kaznenih“ mjera, među kojima je isključenje Kosova iz vežbe „Defender Europe 23“ i zaprijetili nizom drugih, među kojima je i političko izolovanje i lično sankcionisanje Kurtija i ministra unutrašnjih poslova Dželjalja Svečlje. Ambasadori Kvinte na Kosovu i simbolično su to demonstrirali u ponedjeljak, kada se nisu pojavili na ceremoniji obelježavanja „Dana oslobođenja“ koju su organizovali Kurti i predsjednica Vjosa Osmani.

Takođe sinoć je Kabinet visokog predstavnika Evropske unije za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost Đuzepa Borelja sastavio je predlog paketa mjera usmjerenih protiv Vlade Kosova i premijera Aljbina Kurtija za koje se smatra da nemaju političku volju da preduzmu neophodne mjere u pravcu deeskalacije situacije na sjeveru Kosova, a albanski premijer Edi Rama otkazao je zajedničku sjednicu vlada Kosova i Albanije, zbog “ zaoštravanja odnosa između Kosova i cijele evroatlantske zajednice“.

Sve to, dodaju naši sagovornici, očigledno nije dovoljno da kosovski premijer odustane od svog „tvrdog“ pristupa.

I prošlonedjeljna misija američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara i emisara EU za dijalog Miroslava Lajčaka u Prištini, gdje su obavili seriju razgovora sa liderima vlasti i opozicije, ali i predstavnicima Srba, za sada je bez rezultata. Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković poručio je da Kurti samo „zamajava Eskobara i Lajčaka“ i da sve radi, pa čak i dovodi cio region na ivicu sukoba, kako bi izbjegao da formira Zajednicu srpskih opština, što je obaveza Prištine duže od deset godina.

Predsjednik Centra za društvenu stabilnost Ognjen Karanović podsjeća za Kosovo onlajn da su Ekobar i Lajčak prošle nedjelje dali rok Kurtiju od dva dana da odgovori na zahtjeve SAD i EU za deeskalaciju situacije na sjeveru.

„Ta dva dana su uveliko prošla, a ne vidimo da je Kurti ispunio zahtjeve iza kojih je stao kolektivni politički Zapad. Time se nameće i odgovor na pitanje dokle će Kurti moći još da se oglušuje na zahtjeve o povlačenju specijalaca i gradonačelnika, a to je – neograničeno. Odnosno, sve dok SAD i EU, u čijem dvorištu je sada lopta, ne disciplinuju Aljbina Kurtija“, navodi on.

Karanović kaže da mu je teško da povjeruje da oni nemaju mehanizme da to urade.

„SAD neke robusne mjere protiv privremenih prištinskih institucija neće preduzimati. A dok se to ne desi, Kurti će se ovako ponašati. Stalo je SAD, i možda jedino njima od velikih sila, da dođe do deeskalacije prilika na sjeveru KiM. Oni ne žele da ove tenzije koje produkuju privremene prištinske institucije prerastu u neki lokalni ili, ne daj bože, regionalni rat, odnosno da se prošire. Oni to ne žele i očigledno i oni imaju neke svoje ‘crvene linije’. Kurti taj vakuum kod političkog zapada i nesaglasja između Berlina i Vašingtona u vezi sa podrškom njemu lično i njegovoj političkoj opciji, obilato koristi“, ističe Karanović.

Dodaje da je Kurti svjestan da njegov poljuljani rejting u albanskom biračkom tijelu na Kosovu raste sve dok postoje tenzije i dok postoji prijetnja, najava terora ili teror nad Srbima i to ne samo na sjeveru.

„U konzervativnom albanskom političkom tijelu to se tumači kao čin nekakvog ‘rodoljublja’ Kurtija i na taj način njemu raste rejting, a očekuje se izbori na KiM. I on želi da to iskoristi, ne želi da propusti mogućnost da njegova politička opcija ponovo dobije većinsku podršku. S druge strane, opozicione albanske partije, iako ih Eskobar i Lajčak pozivaju da shvate ozbiljnost krize i situaciju u kojoj se Kosovo našlo, znaju da zapad neće preduzeti teške mjere protiv svog ‘čeda““, kaže Karanović.

On smatra da nikom od političkih faktora Albanaca na Kosovu ne ide u prilog da deeskaliraju situaciju, „odnosno da relaksiraju odnose sa srpskom zajednicom na Kosovu i sa Srbijom, u kojoj se južna pokrajina de jure i nalazi“.

„To bi narušilo njihove pozicije u biračkom tijelu i to je pat-pozicija. Kurti se nada da će Zapad popustiti, s druge strane opozicija se nada da će on morati da ispuni zahtjeve, što bi bio veliki udarac za njega i njegovo Samoopredeljenje. Najvažnije je da su Srbi na KiM svjesni da je država Srbija uz njih i da ne odustaju od svojih zahtjeva i borbe za opstanak i identitet. A ti produženi rokovi za Aljbina Kurtija će se ponavljati, kao što će se ponavljati i njegove nasilne akcije“, ističe Karanović.

Analitičar Instituta za evropske studije Rajko Petrović ukazuje da je Vjosa Osmani nedavno izjavila da će oni mudro čekati da se stvari izglade sa njihovim zapadnim partnerima jer se, objašnjava naš sagovornik, oni razlikuju u taktikama koje žele da primijene, a strategija im je ista.

„Čini se da Kurti upravo slijedi takvu vrstu politike. Jasno je da postoji taktičko razmimoilaženje između kolektivnog Zapada sa jedne strane i Aljbina Kurtija sa druge po pitanju toga kako riješiti postojeću krizu na KiM. Sa druge strane, njihov strateški cilj je isti, a to je sticanje pune tzv. kosovske nezavisnosti. Svakako da ni SAD ni neki drugi zapadni centri moći neće dozvoliti da njihovu riječ koju su dali pred očima cijelog svijeta unizi Aljbin Kurti“, navodi Petrović.

Podsjeća da su Eskobar, Borelj, Lajčak jasno poručili da očekuju da se situacija na KiM stabilizuje na način da se vrate na polazne tačke od prije održavanja lokalnih izbora u četiri opštine na sjeveru.

„Kurti, čini se, polako ali sigurno gubi kompas, on je čovjek ekstrema koji sebe na neki način vidi kao svojevrsnog mesiju albanskog naroda na KiM koji treba da ispuni neke velike ciljeve, i to brzo. Kurti je u jeku unutrašnje političke krize na Kosovu došao na vlast i on očigledno ume da funkcioniše samo u takvim kriznim, neizvjesnim i napetim situacijama. Nisam nikada čuo od njega bilo kakvu priču o ekonomskom razvoju, o socijalnim pitanjima, demografskim problemima koji su tamo i te kako prisutni“, priča Petrović.

Po njemu, Kurti će odolevati pritiscima po pitanju povlačenja specijalaca i gradonačelnika sve dok Zapad ne bude preduzeo neke konkretne mjere kako bi ga priveo ponašanju koje se njima čini prikladnim.

„Sjetimo se samo kako su prošli ljudi koji su bili ‘vedete’ tzv. kosovske nezavisnosti, daleko jače političke figure od Kurtija – Ramuš Haradinaj, Hašim Tači. A oni su tu gdje jesu, Haradinaj u opoziciji, Tači u Hagu, samo zato što više nisu bili dovoljno upotrebljivi ili kooperativni za zvanični Vašington, Brisel, Berlin. Bez obzira na krajnje negativno mišljenje koje imam i o Haradinaju i Tačiju, koje smatram ratnim zločincima, oni su političke ličnosti daleko većeg ranga od Kurtija. Mislim da Kurti treba da shvati da ako je njih Zapad u određenom trenutku pustio ‘niz vodu’ da će se to prije ili kasnije desiti i sa njim“, kaže naš sagovornik.

Zapad, smatra on, ima na raspolaganju brojne mehanizme kojima mogu da spriječe da Kosovo napreduje – od evropskih integracija, preko podrške učešću u nekim međunarodnim aktivnostima.

„Amerikaci su vrlo pragmatični po tom pitanju uvođenja raznih paketa ličnih sankcija protiv lidera koji su s njihove tačke gledišta ‘neposlušni’. Zvanični Beograd je poslao svoje poruke koje su jasne. Mi želimo da se situacija vrati na početnu osnovu od prije održavanja nelegitimnih izbora na sjeveru. Kurti se nalazi pod velikim pritiskom tog ekstremnijeg dijela kosovske javnosti zbog toga što bi povlačenje gradonačelnika predstavljalo za njega poraz i pobjedu Srba i Srbije u toj mini diplomatskoj borbi“, kaže Petrović.

Uvjeren je da je ta pobjeda Srbije izvjesna.

„Ne pamtim situaciju da su iza interesa jedne zemlje, kao što je to slučaj sa Srbijom, stale sve vodeće svjetske države, od SAD preko Rusije do Kine, i sve značajnije zemlje Zapadne Evrope. Prema tome, Kurti nema nikakvu šansu da u ovoj igri pobijedi, mislim da je povukao neke ishitrene poteze. Dobro je i to što su se odnosi Srba na sjeveru nakon onih incidenata u Zvečanu izgladili sa Kforom, koji ima ozbiljnu nameru da učestvuje u deeskalaciji i to na način da obuzda Kurtija i njegove štićenike“, zaključuje Petrović.

(kosovo online)