U Velikoj Britaniji rođena prva beba koja ima DNK troje ljudi

Beba sa DNK troje ljudi rođena je prvi put u Velikoj Britaniji, potvrdili su iz Centra za plodnost.

Većina bebinog DNK potiče od roditelja, a oko 0,1 odsto od davaoca.

Rođeno je manje od pet beba sa ovim mutacijama, ali nisu objavljeni detalji.

Mitohondrijalne bolesti su neizlječive i mogu biti fatalne u roku od nekoliko dana ili čak sati od rođenja.

Neke porodice su izgubile više djece i ova tehnika bi mogla da bude i jedina opcija da dobiju zdravo dijete.

Mitohondrije su sićušni odeljci unutar skoro svake ćelije tijela koji pretvaraju hranu u upotrebljivu energiju.

Defektne mitohondrije ne mogu da napajaju tijelo i dovode do oštećenja mozga, slabljena mišića, srčane insuficijencije i slijepila.

Prenosi ih samo majka.

Dakle, tretman doniranja mitohondrija je modifikovani oblik vještačke oplodnje koji koristi one iz zdrave jajne ćelije koja je donirana.

Međutim, mitohondrije imaju sopstvenu genetsku informaciju ili DNK, što znači da tehnički dobijena djeca nasleđuju DNK od roditelja i dio od davalaca.

Ovo je trajna promjena koja bi se prenosila kroz generacije.

Doniranje DNK je relevantno samo za stvaranje efikasnih mitohondrija, te ne utiče na druge stvari, poput izgleda na primjer, tako da se davalac ne može nazvati „trećim roditeljem“.

Ova metoda izvedena je u Njukaslu, u kome su na snazi zakoni koji dozvoljavaju začeće beba na ovaj način u Velikoj Britaniji od 2015.

Međutim, primjena ova metode nije odmah započeta u ovoj zemlji, već u Americi 2016. godine.

Iz Uprave za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA) kažu da je do 20. aprila 2023. rođeno je manje od pet beba, ali nema precizinijih informacija kako bi se spriječilo da se porodice identifikuju.

Ovo malo detalja objavljeno je na zahtev lista Gardijan.

„Vijest da je mali broj beba sa doniranim mitohondrijama sada rođen u Velikoj Britaniji je sledeći korak, u onome što će verovatno ostati spor i oprezan proces procjene i rafinisanja mitohondrijske donacije“, rekla je Sara Norkros, direktorka nezavisne dobrotvorne organizacije koja radi s ljudima koji se bore s neplodnošću i genetskim stanjima.

Nema vijesti od timova u Njukaslu, tako da je još uvijek neizvjesno da li je metoda bila uspješna.

„Biće zanimljivo znati koliko dobro je tehnika zamjene mitohondrija funkcionisala na praktičnom nivou, da li su bebe slobodne od mitohondrijalnih bolesti i da li postoji bilo kakav rizik od njih kasnije u životu razvijaju probleme“, rekao je Robin Lovel-Badže, profesor sa Istraživačkog instituta Francis.