Rijetka bolest uništava pšenicu u Hrvatskoj, poljoprivrednici očajni
Ivan nevoljno obilazi svoja žitna polja po Slavoniji. Danas su trebala da budu svijetlo zelena. Ali „Žuta rđa“ je stigla u Hrvatsku. To je rijetka bolest pšenice koja uništava usjev.
„Liječio sam ga prije četiri dana, ali se za dva-tri dana strahovito proširio. Kad se prođe traktorom, traktor požuti kao da si ga farbao ili bacio žutu prašinu“, opisao je poljoprivrednik Ivan Mandić novinarima.
Već je potpuno izvjesno da će rod biti manji za oko 30 odsto. A ako se bolest ne liječi, procjena je još drastičnija. 50 posto.
„Žuta rđa je zapravo gljivica koja napada list pšenice. A list je odgovoran za obezbjeđivanje energije fotosintezom. Ovakav žuti list to ne može. A bez energije nema ploda.“
Topla i vlažna zima pogodovala je gljivici, za čije će liječenje poljoprivrednici morati da izdvoje dosta novca, jer takav tretman pšenice mnogo košta. I pored toga što će ga sigurno biti manje – za hrvatsku pšenicu – cijena pada.
Poljoprivrednici se očajni i pitaju kako je moguće da hljeb poskupljuje?
„Apsolutno ne razumijemo zašto je tako malo? Brašno je jeftino, ništa u lancu nije jeftinije, samo je naša pšenica pojeftinila za jednu kunu u odnosu na godinu ranije“, komentariše Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Hrvatska proizvodi tri puta više pšenice nego što joj je potrebno, ali će izvoz ove godine biti manji. A manji prinos znači manji prihod.
„Imate troškove rada i svega. Troškovi se gomilaju, pogotovo što su sredstva zaštite znatno poskupjela. Prošle godine je bilo upola manje“, kaže Mandić, koji smatra da zbog ovoga neće biti profita na pšenici ove godine.
„Ni jedan poljoprivrednik ove godine neće ostvariti profit u proizvodnji pšenice. Sastali smo se sa Ministarstvom poljoprivrede prije svega zbog uvoza ukrajinskog brašna. I problema sa ukrajinskim pšenicom. Bilo bi dobro, najbolje da se zabrani uvoz ove robe iz trećih zemalja“, rekao je Brlošić.
A zbog „Žute rđe” poljoprivrednici će od ministarstva tražiti i povoljne kredite, jer će ove godine, kažu, propasti ne samo usjevi, već i, ionako, mali broj porodičnih gazdinstava.
„Šteta od ove bolesti je 20-30 odsto na usjevima. Poslednji put je zabilježena u Republici Hrvatskoj 2014. godine kada je zahvatila podravski dio Hrvatske sve do zapadnog Srema, kada je šteta bila upravo ovolika, znači 20-30 odsto“, rekao je Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede.
(kurir.rs)