Alarmantni podaci, više od 1500 slučajeva vršnjačkog nasilja ove godine
Vršnjačko nasilje sve češće je tema u medijima, a to i ne čudi jer podaci pokazuju da je u toku ove školske godine zabilježeno više od hiljadu i po slučajeva.
Svaki šesti učenik u Crnoj Gori bio je žrtva vršnjačkog nasilja, dok je 43 odsto đaka svjedočilo tome, podatak je Zavoda za školstvo. Alarm se upalio i šalje na poruku da smo kao društo zakazali kada je posrijedi vršnjačko nasilje, kaže pravna savjetnica u Građanskoj alijansi Ivana Đođić.
„Vršnjačko nasilje nije samo taj fizički sukob između vršnjaka, ili, nažalost,roditelja I učenika, već je I ono ozbiljno nasilje koje je zastupljeno nadruštvenim mrežama“, kazala je Đođić.
Da je odgovornost na cijelom sistemu, tvrdi i psihološkinja Anđela Golubović. Na prevenciji, tvrdi, treba raditi sanajmlađima, dok je za one koji su se opredijelili za nasilje, potrebno postavljanje jasnihgranica:
„Kad kažem da ova djeca nisu podložna korekciji ili psihološkom tretmanu, to značida ona imaju uvrženo mišljenje, koje je fiksirano. Ta djeca vam samoreaguju na jasnu I čvrstu granicu po pitanju samih sankcija“, kazala je Golubović.
„Koliko je sada potrebno da radimo na rješavanju trenutnih problema, moramoraditi I na prevenciji. Dakle, ključno u ovom problemu je raditi na prevenciji,da nam se ovakve stvari u budućnosti ne dešavaju“, smatra Đođić.
Akcenat bi trebalo staviti i na zakonske mjere, koje, kako tvrdi Golubovićeva, nijesu adekvatne:
„Imate zakon o postupanju prema maloljetnicima, u krivičnom postupku. Imate neke apsurdne mjere, na primjer, član 16, pojačan nadzor od strane zakonskog zastupnika. To vam je roditelj ili staratelj. Da li shvatate apsurdnost toga? Član 133 – obavljanje druptveno-korisnog ili humanitarnog rada. Zamislite, na takvu strukturu ličnosti, vi zadate ovu mjeru. Ove mjere su apsurdne, nisu prilagođene, to što nešto dolazi sa zapada ili progresivnih centara moći, akofunkcioniše u Njemačkoj, ne znači da funkcioniše kod nas“, kazala je Golubovićeva.
No, ono u čemu smo u koraku sa svijetom, jeste korišćenje interneta i modernih tehnologija od najranijih godina. Uz sve prednosti, digitalno odrastanje ima i svojemračne strane, pa je uz fizičko, sve učestalije i sajber nasilje među maloljetnicima. Kada i kako će se ovome stati na kraj, zavisi od cjelokupnog društva, ali i donosioca odluka.