Putin: Kijev i Zapad nisu spremni za kineski predlog

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je juče nakon razgovora sa kineskim liderom Sijem Đinpingom da kineski predlozi mogu poslužiti kao osnova za mirno rješenje u Ukrajini, ali da Zapad i Kijev još nisu spremni.

Dvojica lidera su u zajedničkom saopštenju nakon Sijeve državne posjete Moskvi upozorili da se ne preduzimaju nikakvi koraci koji bi ukrajinski sukob mogli gurnuti u “fazu koju je nemoguće kontrolisati”, dodavši da u nuklearnom ratu ne može biti pobjednika.

Putin je optužio zapadne sile da se bore “do posljednjeg Ukrajinca”, dok je Si ponovio neutralni stav Kine prema Ukrajini i pozvao na dijalog.

”Vjerujemo da mnoge odredbe mirovnog plana koji je iznijela Kina u skladu sa ruskim pristupima i da mogu se uzeti kao osnova za mirno rješenje kada za to budu spremni na Zapadu i u Kijevu. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost sa njihove strane,” rekao je Putin.

Kineski predlog – dokument od 12 tačaka koji poziva na deeskalaciju i prekid vatre u Ukrajini – ne sadrži detalje o tome kako okončati rat.

Vlasti u Kijevu su podržale diplomatsko angažovanje Kine, ali kažu da Rusija mora povući trupe iz Ukrajine i naglašava značaj ukrajinskog teritorijalnog integriteta.

SAD su odbacile predlog Kine s obzirom na to da ona odbija da osudi rusku invaziju i tvrde da bi obustava vatre sada zacementirala ruske teritorijalne dobitke i Putinovoj vojsci dala više vremena da se regrupiše.

Spoljnopolitički analitičari su ocijenili da će Putn svakako tražiti snažnu podršku Sija u vezi sa Ukrajinom, ali su izrazili sumnju da će njegova posjeta rezultovati bilo kakvom vojnom podrškom.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio je juče Kinu da ne šalje smrtonosno oružje Rusiji.

”Nismo vidjeli nikakav dokaz da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji, ali smo vidjeli neke znakove da je to zahtjev Rusije i da je to pitanje koje razmatraju kineske vlasti u Pekingu”, rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

”Kina ne bi trebalo da pruži smrtonosnu pomoć Rusiji, to bi bila podrška ilegalnom ratu.”

Vašington je kritikovao Sijevu posjetu Moskvi kao pružanje “diplomatskog pokrića” Putinu za rat u kojem su stradale desetine hiljada ljudi.

Dvojica lidera su razgovarali duže od četiri sata u ponedjeljak i večerali u Kremlju, oslovljavajući jedan drugog sa “dragi prijatelju”, objavili su ruski mediji. Nasuprot tome, Si će sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim možda razgovarati samo putem telefona, ako uopšte bude razgovarao.

Japanski premijer Fumio Kišida juče je iznenada posjetio Kijev i sastao se sa Zelenskim, naglašavajući solidarnost i podršku Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.

Putin i Si su potpisali niz dokumenata o “strateškoj saradnji” nakon, kako je rekao lider Kremlja, “uspješnih i konstruktivnih” razgovora koji pokazuju da je Kina sada jasno najvažniji ekonomski partner Rusije, prenijela je agencija Rojters.

”Uvjeren sam da će naša višestruka saradnja nastaviti da se razvija za dobro naroda naših zemalja”, rekao je Putin.

Si i Putin su u zajedničkom saopštenju takođe pozvali SAD da prestanu da “podrivaju globalnu stratešku bezbjednost” i prestanu da razvijaju globalni sistem raketne odbrane.

Iako su obećali više redovnih zajedničkih vojnih vježbi, dvojica lidera su kazali da njihov tješnji bilateralni odnos nije uperen protiv bilo koje treće države i da nije u pitanju “vojno-politički savez”, prenio je Rojters.

Spoljnopolitički savjetnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je juče da bi Putin mogao posjetiti Kinu ove godine, objavila je ruska državna novinska agencija TASS.

Si je u ponedjeljak pozvao Putina da posjeti Kinu u simboličnoj demonstraciji podrške nakon što je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika na osnovu optužbi za nezakonitu deportaciju ukrajinske djece.

Lideri Rusije i Kine su se sastali više od 40 puta posljednjih godina, učvršćujući lične i formalne odnose.

SNAGA SIBIRA

Putin je rekao da su Rusija, Kina i Mongolija završile sve sporazume o planiranom gasovodu za isporuku ruskog gasa Kini i da je Moskva spremna da poveća izvoz nafte u Peking.

On je takođe rekao da je Moskva spremna da pomogne kineskim kompanijama da zamijene zapadne firme koje su napustile Rusiju zbog ukrajinskog rata.

Planirani gasovod “Snaga Sibira 2” isporučivao bi 50 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje iz Rusije u Kinu preko Mongolije. Moskva je tu ideju iznijela prije mnogo godina, ali je ona postala hitna dok se Rusija okreće Kini da zamijeni Evropu kao svog glavnog potrošača gasa.

Ruski Gasprom već isporučuje gas Kini preko postojećeg gasovoda “Snaga Sibira” u okviru 30-godišnjeg sporazuma vrijednog 400 milijardi dolara koji je pokrenut krajem 2019. Taj gasovod je dug oko 3.000 km.

Ruski izvoz gasa u Kinu i dalje je mali dio od rekordnih 177 milijardi kubnih metara koliko je isporučila Evropi tokom 2018-19.

Putin je juče rekao da će Rusija isporučivati Kini najmanje 98 milijardi kubnih metara gasa do 2030. godine.

(vijesti)