Predsjednički kandidati kojima je potvrđena kandidatura dobiće novac iz državnog budžeta za finansiranje svoje kampanje, iako se utvrde nepravilnosti u dokumentaciji, kazao je analitičar finansiranja političke kampanje u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Miloš Vukanović.
U medijima, na društvenim mrežama i u Državnoj izbornoj komisiji (DIK) pojavile su se pritužbe o mogućim falsifikovanim potpisima podrške nekolicini kandidata za predsjednika Crne Gore.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici je saopšteno da će se baviti tim pitanjem i eventualno procesuirati odgovorne.
Vukanović je pojasnio da, ukoliko je predsjedničkom kandidatu potvrđena kandidatura, on ulazi u grupu kandidata koji će dijeliti 20 odsto od ukupnih predviđenih budžetskih sredstava.
„Predviđena budžetska sredstva za predsjedničke izbore ove godine su 880.000 evra. Od tog iznosa 20 odsto, oko 160.000 evra je zagarantovano i dijeli se na sedam kandidata kojima je potvrđena kandidatura. Što se tiče ostalih 80 odsto sredstava, taj iznos dijele svi kandidati koji pređu izborni rezultat preko tri odsto“, rekao je Vukanović u izjavi za PR Centar.
Kako je istakao, to važi samo u slučaju prvog kruga.
„Ukoliko bude drugog kruga izbora, kandidati koji pređu tri odsto dijele 40 odsto iznosa, dok kandidati koji su prešli u drugi krug dijele preostalih 40 odsto iznosa. Ne postoje zakonske norme koje predviđaju da predsjednički kandidat koji ne pređe tri odsto cenzusa vrati opredijeljena sredstva. U ovom slučaju, to je oko 25 hiljada eura“, kazao je Vukanović.
On je poručio da građani moraju da budu svjesni da su izbori osnovni proces demokratije u jednom društvu, a da su svi aspekti izbornog procesa su manjkavi – zakoni, izborna administracija i birački spiskovi.
„Što se tiče samih zakona, Zakon o izboru odbornika i poslanika i Zakon o izboru predsjednika su nedorečeni s tim da je Zakon o izboru predsjednika dodatno nedorečen, jer sve nejasnoće koje taj Zakon ne definiše, upućuje da treba da budu riješene nedovoljno jasnim Zakonom o izboru odbornika i poslanika“, rekao je Vukanović.
Ocijenio je ova dva zakona imaju dosta nelogičnosti, da su nepotpuni i da otežavaju demokratski proces u Crnoj Gori, „ali i onemogućavaju rad državnih institucija i civilnog sektora da jasno kontrolišu trošenje novca u izbornoj kampanji“.
„Dodatna nelogičnost je što državne instuitucije koje treba da budu kontrolni mehanizam suštinski mogu da reaguju samo na to što im bude dostavljeno. To znači da one reaguju na legalno ponašanje, a ne na nelegalno ponašanje. Tako da je itekako bitno da građani u svakom trenutku reaguju i prijavljuju nepravilnosti“, kazao je Vukanović.
Pozvao je građane da imaju veću inicijativu da prijavljuju nepravilnosti i kršenje biračkih prava, jer to civilnom sektoru predstavlja dodatno oružje za blagovremene reakcije i obezbjedjivanje veceg stepena integriteta izbornog procesa.