Međunarodni dan sutkinja: Inkluzijom do pravde
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 28.04.2021. godine usvojila Rezoluciju 75/274 kojom je proglasila 10. mart Međunarodnim dan sutkinja, u cilju promocije pune i ravnopravne zastupljenosti žena u pravosuđu. Iako su žene i muškarci jednaki pred zakonom, žene na Zapadnom Balkanu i dalje su u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce u svim sferama javnog i privatnog života.
Nejednakost u zastupljenosti i tretmanu žena vidljiva je u gotovo svim aspektima njihove svakodnevice, te seže sve od niže stope zaposlenosti i posjedovanja imovine do veće ekonomske nesigurnosti. Nadalje, žene su više izložene izraženim i rasprostranjenim rodno zasnovanim nasiljem. Budući da sudovi u konačnici osiguravaju provedbu zakona i zaštitu ljudskih prava, uloga sutkinja nikada nije bila važnija. Međutim, žene su i dalje nedovoljno zastupljene u pravosuđu, posebno kada je riječ o višim pozicijama unutar pravosudnih institucija.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sutkinja, organizacija AIRE centar podsjeća na izuzetno važan rad žena koji doprinose pristupu pravdi i zaštiti prava svih građana. Zastupljenost žena u pravosuđu ključna je u osiguravanju pravde za sve građane, posebno kada je riječ o marginaliziranim grupama društva. Zaista, rad sutkinja ima moć da oblikuje života cijele zajednice, jer kažnjavanjem nepravdi one odvraćaju i od takvih djela u budućnosti.
Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ukazala je kako su kroz godine rada i djelovanja žene u pravosuđu pokazale i dokazale da se mogu nositi sa svim izazovima koje sa sobom nosi kompleksno pravosuđe u Bosni i Hercegovini.
“Nije rijetkost da su žene na čelu pravosudnih institucija, pa i onih najviših u Bosni i Hercegovini. Trenutno su u Bosni i Hercegovini na čelu tri najviša suda upravo žene, koje svojim predanim radom opravdavaju svoje mjesto i ulogu u pravosudnom sustavu BiH. Sve žene u pravosuđu svakodnevno se susreću s donošenjem brojnih i teških odluka, iza kojih stoje svojim radom i argumentima. Stoga bih se ovdje pozvala na ono što je rekla Ruth Bader Ginsburg, bivša sutkinja američkog Vrhovnog suda i veliki borac za prava žena: ‘Ženi je mjesto na svim mjestima gdje se donose odluke. Žene u tom smislu ne trebaju da budu izuzetak’. Slijedeći te riječi, prema mom mišljenju, mjesto i uloga žena u pravosuđu treba da bude pravilo, a nikako izuzetak. Nadam se da će tako biti i budućim generacijama. Također, osim navedenog, dodala bih da sutkinje značajno doprinose jačanju uloge žene u svim sferama javnog i privatnog života, a naročito u podizanju svijesti u eliminiranju stereotipa o pitanjima rodne ravnopravnosti i smanjenju rodno zasnovanog nasilja, koje je, nažalost, prisutno i u BiH”, kazala je sutkinja Galić.
Mirjana Popović, sutkinja Apelacionog suda Crne Gore i predsjednica Udruženja žena sudija Crne Gore, ukazala je da je prisustvo žena u pravosuđu od suštinskog značaja za njegov legitimitet.
Povodom Međunarodnog dana sutkinja, ona je podsjetila kako je postizanje jednakosti za žene sudije, u smislu zastupljenosti na svim nivoima u pravosuđu, cilj kome treba težiti, ne samo zato što je to ispravno za žene, već i zato što je to ispravno i potrebno za ostvarivanje pravednije vladavine prava i jačanje povjerenja javnosti u sudstvo, koje će se tako doživljavati kao transparentnije, inkluzivnije i kao istinski predstavnik građana i građanki na čije živote utiče.
“Na tom putu postizanja jednakosti za žene sudije, čekaju nas brojni rodni izazovi u postizanju rodne ravnoteže u našem sudstvu i brojne rodne barijere, počev od postupka izbora sutkinja, dolaska sutkinja na visoke pozicije u sudstvu, izgradnje kapaciteta za rodnu ravnopravnost u sudstvu, izgradnje podsticajnog radnog okruženja za žene u sudstvu, rodno odgovorne organizacije rada u sudstvu, itd. Međutim, iskreno vjerujem da će ovi i brojni drugi izazovi, biti samo podstrek za još jaču motivaciju svima uključenim u ove procese, da te izazove uspješno savladamo, i postanemo sudstvo koje će biti garant jednakosti i pravde svuda. I za sve!”, kazala je sutkinja Popović.
Gresa Caka-Nimani, predsjednica Ustavnog suda Republike Kosovo, izjavila je da su sudovi najučinkovitiji mehanizam za provedbu jednake zaštite zagarantovanih prav”.
“Sudovi koji promovišu rodnu zastupljenost, ne samo da unapređuju svoju inkluzivnost i legitimitet, već doprinose i postepenom otklanjanju rodnih stereotipa, te unapređuju primjenu rodne perspektive pri donošenju odluka, čime se poboljšava njihova kvaliteta. Sve to doprinosi i povjerenju i boljem pristupu pravosudnom sistemu. Budućnost zahtijeva stalno povećanje broja sutkinja na vodećim pozicijama, što ima potencijal da transformiše njihovu ulogu u liderice reformi i voditeljice sistema upravljanja i vladavine prava u svim zemljama”, rekla je sutkinja Caka-Nimani.
Sokol Sadushi, vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Albanije, izjavio je da su unatoč raznim poteškoćama, mnoge žene doprinijele napretku rodne ravnopravnosti, te su uspjele prevladati izazove i doći na položaje u najvišim sudovima. Napomenuo je da “kroz razvoj regionalne saradnje, edukacije o važnosti zastupljenosti žena u pravosudnom sistemu i promovisanje solidarnosti među sudijama i sutkinjama, zajedno možemo značajno doprinijeti povećanju svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu”.
“Važno je istaknuti da zastupljenost žena na svim nivoima pravosuđa značajno doprinosi jačanju legitimnosti sudova, jednakom pristupu pravdi i povjerenju javnosti. Prisutnost žena u sudstvu nas vodi zdravijoj demokratiji i povećava kredibilitet pravosuđa. Stoga bi rodna perspektiva trebalo dobiti primarni fokus za pravosudne aktere”, rekao je sudija Sadushi.
“Istinska pravda može se postići samo kada pravosuđe zaista bude odražavalo raznolikost društva kojem služi, uključujući ravnopravnu i značajniju zastupljenost žena, koje donose jedinstvene perspektive i iskustva u sudske klupe. Primjećujem da se zastupljenost žena u pravosuđu poboljšava, ali borba treba ići dalje u postizanju pravednog sistema koji odražava talente, profesionalizam i potencijal svih”, rekla je Natasha Gaber-Damjanovska, sutkinja i direktorica Akademije sudija i državnih odvjetnika u Sjevernoj Makedoniji.
Olivera Pejak-Prokeš, sutkinja Apelacionog suda u Novom Sadu u Srbiji, kazala je kako “žene u pravosuđu unose svoju, drugačiju perspektivu i iskustvo i time, zajedno sa muškarcima, osnažuju pravosudni sistem, doprinoseći efikasnijoj zaštiti ljudskih prava i jačanju poverenja građana i građanki u pravosuđe u celini”, ističući da se to naručito uočava u “oblasti zaštite od svih oblika rodno zasnovanog nasilja, zaštiti prava dece, kao i žrtava teških krivičnih dela”.
“I pored opšte tendencje da u pravosuđu sutkinje čine većinu, njihova brojnost nije jednaka stvarnoj moći da značajnije utiču na pravosudni sistem. Žene u pravosuđu se još uvek susreću sa stereotipima i predrasudama u pogledu rodne ravnopravnosti. Važno je stalno ukazivati na značaj žena u pravosuđu, primenjivati međunarodne standarde i principe, razmenjivati iskustva sa sutkinjama iz drugih zemalja”, kazala je sutkinja Pejak-Prokeš.
Prošle godine, AIRE centar, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, osnovao je Mrežu sudija i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti u zemljama Zapadnog Balkana (Gender Champions in Judiciary Network), putem koje je okupio eminentne sudije i sutkinje iz Bosne i Hercegovine, Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova. Ovo je prva mreža koja okuplja predstavnike pravosudne zajednice iz regiona kako bi radili na unapređenju rodne ravnopravnosti. U konačnici, ova Mreža radit će i na poboljšanju profesionalnog i osobnog razvoja sutkinja u regiji.
“Da bi žene u balkanskim društvima živele život ne samo oslobođen straha već u punoj meri učestvovale u svim njegovim aspektima, neophodno je rodno zasnovano nasilje sprečiti i sankcionisati i ženama osigurati ostvarenje jednakog pristupa servisima i jednakosti u uživanju svih prava. Bez sudova koji u krajnjoj instanci osiguravaju da se zakoni sprovode ostajemo na nivou deklaracija. Zbog toga je važna poruka koju pravosuđe šalje uspostavljanjem ove Mreže: Prepoznajemo važnost rodne ravnopravnosti i spremni smo dati svoj doprinos ostvarenju ljudskih prava i sloboda u regionu”, kazala je Biljana Braithwaite, direktorica programa za Zapadni Balkan AIRE centra.