Šubarić: Izbjegavati boravak na otvorenom, djeca najugroženija
Povodom velikog zagađenja vazduha u nekim gradovima Crne Gore internista na odjeljenju pulmologije Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Irena Šubarić za Portal RTCG kazala je da treba izbjegavati boravak na otvorenom i poštovati preporuke koje donose zdravstvene vlasti i Institut za javno zdravlje. Istakla je da su najugroženija populacija djeca i da njihova dugoročna izloženost zagađenom vazduhu može dovesti kako do razvoja hronične plućne bolesti tako i do karcinoma pluća.
Šubarić ističe da kada govorimo o zagađenju vazduha otvorenog prostora najveći uticaj imaju derivati koji se oslobađaju sagorijevanjem fosilnih goriva.
“Derivati koji se primarno emituju direktno u atmosferu su ugljen monoksid, sumpor dioksid, azot dioksid i čestice. Ozon je sekundarni zagađivač i nastaje hemijskim reakcijama u prisustvu sunčeve svjetlosti i viših temperatura, što djelimično, uz nedostatak padavina, može objasniti aktuelno stanje u našoj sredini, jer tokom viših temperatura aerozagađivači djeluju sinergistički i izazivaju mnogo ozbiljnije efekte po zdravlje”, kazala je Šubarić.
Ističe da epidemiološke studije nedvosmisleno pokazuju kakav uticaj aerozagađenje ima na zdravlje ljudi, prevalencu kardiovaskularnih i respiratornih bolesti i, kako navodi Šubarić, jasnu povezanost između mortaliteta i izloženosti ambijentalnim česticama dijametra <2.5 mikrometara (PM 2.5). “Kvalitet vazduha je posebno važan u određenim subpopulacijama koje su označene kao posebno osjetljive a to su djeca, starije osobe i oni sa već prisutnim kardiovaskularnim i respiratornim bolestima (dominantno su to asthma i copd) ali i oni sa jasnim posljedicama prethodno preležane Kovid19 infekcije”, ističe Šubarić. Posebno osjetljiva populacija djeca
“Djeca udišu veće volumene vazduha u odnosu na svoju tjelesnu težinu u poređenju sa odraslima, a osim toga njihova pluća rastu, a odbrambeni mehanizmi se i dalje razvijaju”, objašnjava Šubarić.
Ističe da efekti, koje pojedine čestice prisustne u zagađenom vazduhu mogu imati na ljudsko zdravlje, su mnogobrojni.
“Od iritacije organa za disanje, očiju, kože, preosjetljivosti i povećane reaktivnosti disajnih puteva, sklonosti ka respiratornim infekcijama, neurološki poremećaji (studije o glavoboljama zbog povećanog nivoa ugljen dioksida i ugljen monoksida), pogoršanje kardiovaskularnih bolesti (studije o porastu krvnog pritiska), metabolički poremećaji sa pojavom šećerne bolesti tip2, uticaj na mentalno zdravlje, do najčešćih, a to su pogoršanje respiratornih oboljenja.
Šubarić objašnjava da kratkoročna izloženost aerozagađenja izaziva pogoršanje hroničnih plućnih bolesti, dok dugoročna mogu uticati i na oštećenja razvoja pluća kod djece.
“Kratkoročna izloženost nastala zbog akutnog porasta čestica aerozagađenja uglavnom izaziva pogoršanje hroničnih plućnih bolesti, astme i hronične obstruktivne bolesti pluća. Dugoročna izloženost ima jasno kumulativni efekat na brojne zdravstvene sisteme od oštećenja razvoja pluća kod djece do razvoja hronične plućne bolesti i karcinoma pluća”, ističe Šubarić.
Šubarić savjetuje svim građanima da apsolutno poštuju preporuke koje donose zdravstvene vlasti zajedno sa Institutom za javno zdravlje.
“Ono što je preporuka respiratornih udruženja širom svijeta sa ciljem da zaštitimo sebe i svoju porodicu jeste da svakodnevno pratimo obavještenja o kvalitetu vazduha koji dišemo putem dostupnih sredstava javnog informisanja te AQI-indexa kvaliteta vazduha za grad u kome živimo”, objašnjava Šubarić.
Ističe da kada su naznačeni nivoi zagađenja visoki, treba da izbjegavamo boravak na otvorenom.
“Posebno u večernjim satima u blizini prometnih saobraćajnica, industrijskih postrojenja, dakle u naznačenim situacijama savjet je da se ostane u kućama, sa zatvorenim prozorima. Kada je kvalitet vazduha nezadovoljavajući ograničiti i vrijeme koje djeca provode igrajući se vani”, ističe.
Svaku fizičku aktivnost premjestiti u zatvoren prostor
Šubarić objašnjava da svakako treba nastaviti sa fizičkom aktivnošću ali je premjestiti u zatvoreni prostor, primijeniti u manjem intenzitetu i skratiti vrijeme.
Po povratku kući, navodi Šubarić, obavezno presvući odjeću koju smo nosili vani.
“Iskoristiti svaku priliku za boravak u sredinama gdje je vazduh zdraviji, ukoliko je to naravno moguće. Pacijenti oboljeli od plućnih bolesti obavezno da nose sa sobom inhalator za ublažavanje simptoma”, kazala je Šubarić.
Navodi da što se tiče nošenja zaštitnih maski bilo platnenih bilo hirurških one mogu pomoći sa većim česticama.
“Samo određene maske poput N95s će filtrirati i fine čestice. Sofisticirane maske sa filterima od aktivnog uglja mogu pomoći u filtriranju ugljen dioksida, ali ni one ne zadržavaju najmanje čestice koje upravo najviše i štete zdravlju”, objašnjava Šubarić.
Navodi da se u posljednje vrijeme se dosta govori o uređajima koji prečišćavaju vazduh, koji, kako ističe, ne uklanjaju sve zagađivače, ali mogu poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.
“Savjetujem svima, a naročito oboljelima od hroničnih respiratornih i srčanih oboljenja da prate AQI index i da prema njemu planiraju svoje dnevne aktivnosti na otvorenom”, zaključuje Šubarić.