Sramno: Pojedine NVO i mediji prozivaju Vesnu Bratić da je oštetila državu za 300.000 a ćute na višemilionsku štetu koju je prouzrokovao Petar Ivanović!

Prethodnih dana pojedine pro-DPS nevladine organizacije krenule su u medijsku ali i institucionalnu hajku protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Navodno, šteta koju je pričinila državi Crnoj Gori iznosi nekih 300.000 evra a što je posljedica davanja otkaza brojnim direktorima škola širom Crne Gore.

Bratićeva je tom prilikom i kazala da je to mala šteta koju su pričinili direktori Crnoj Gori. Interesantno, iste te nevladine organizacije se nisu oglašavale povodom ovih tvrdnji već je predmet njihovog interesovanja samo bivša ministarka. Samim tim, jasno je da je na djelu politički progon.

A zašto se na primjer te iste nevladine organizacije nisu oglasile povodom slučaja bivšeg ministra poljoprivrede, istaknutog i dugogodišnjeg visokog funkcionera DPS-a, Petra Ivanovića? Ivanović je naime poznat javnosti po mnogim aferama, sve to na uštrb građana i državnog budžeta, koji su DPS vrhovnici pune tri decenije glodali do kosti.

Na primjer, Abu Dabi afera je jedna od većih afera koje su potresle crnogorsku političku scenu, gdje su budžet Crne Gore kao i njeni građani oštećeni za više desetina miliona eura. Iznos koji je potencijalno počiinila Vesna Bratić izgleda tričavo naspram onoga što je Ivanović uradio, gdje je lično za sebe pribavio veliku imovinsku korist, dok je Bratićeva to očigledno radila u javnom interesu. Direktori kojima su tada podijeljeni otkazi su ti koji su tražili otpremninu na račun svih građana, a ne Bratićeva, koja faktički ništa nije imovinski za sebe pribavila.

Bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović, doskorašnji direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević, bivši ministar poljoprivrede u Vladi izbornog povjerenja iz 2016. godine Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić saslušani su u februaru prošle godine u Specijalnom tužilaštvu u okviru izviđaja oko nenamjenskog trošenja kredita od 50 miliona eura iz Abu Dabi fonda.

Specijalno tužilaštvo početkom 2019. godine počelo je da ispituje da li je bilo nezakonitih radnji prilikom dodjele i realizacije 50 miliona američkih dolara kredita koje je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore 2015. godine dobilo iz Abu Dabi fonda za razvoj – za podsticaj razvoja poljoprivrede na sjeveru Crne Gore.

Kredit sa Fondom iz Abu Dabija dogovoren je 4. juna 2015. godine, a bilo je planirano da uz pomoć tog novca poljoprivredni proizvođači razviju svoj biznis, a time i ukupnu crnogorsku poljoprivredu.

Naravno, kao po već viđenoj praksi DPS funkcionera, ni Petar Ivanović nije uspio da odoli ogromnoj količini novca koji građani Crne Gore treba da vraćaju. Na papiru kredit je bio izuzetno povoljan. Uslovi kredita iz arapskog fonda, sa kamatnom stopom od 2,5 odsto, grejs periodom od četiri godine i rokom otplate 17 godina. Firme su bile u obavezi da podnesu prijavu sa detaljno razrađenim projektom i planom o trošenju novca. Međutim, u praksi je to izgledalo vrlo drugačije. Ministarstvo kojim je rukovodio tadašnji ministar Petar Ivanović je na sumnjiv način dijelio novac firmama samo na osnovu biznis plana, maltene bez procjene da li je taj plan održiv.

Neke od firmi koje su dobile novac iz Abu Dabi fonda, a nisu opravdale novac koji im je dat je Vektra Jakić, čiji je vlasnik Dragan Brković. Naime, Vektra Jakić je od države dobila tri miliona dolara iako je u trenutku dobijanja kredita bila veliki poreski dužnik i u stečaju. Sporan je i zalog te firme, zbog čega je moguće da će kredit vraćati država.

Problematičan je i kredit od tri miliona dolara firmi IM Gradina iz Rožaja vlasnika Džemala Škrijelja, koji je trebalo da bude iskorišćen za proširenje kapaciteta mesoprerade. Prema izvještajima Poreske uprave, ta firma ima jednog zaposlenog i ukupnu imovinu od 190.000 eura. Inače, Gradina i Gradina Company, povezanih vlasnika, u blokadi su pet godina sa nenaplativim dugom od 2,8 miliona eura.

Od ukupno devet projekata, njih pet je realizovano, dok su ostala četiri, među kojima su firme Vektra Jakić i IM Gradina zloupotrijebile novac iz fonda.

Ivanović tvrdi da nije uradio ništa nezakonito i da su tri firme vratile novac od kredita.

Epilog ove afere je još uvijek velika misterija. Bivšem ministru Petru Ivanoviću je skinut poslanički imunitet, zbog osnovanje sumnje da je učestvovao u nenamjenskoj raspodjeli kredita iz Abu Dabi fonda. Uprkos svim ovim optužbama i slučaja koji je u toku, bivši ministar, koji umjesto da potpuno nestane iz političkog života Crne Gore, on i dalje obavlja odgovorne funkcije u Skupštini Crne Gore. Uoči Nove godine je pošao i u Specijalno državno tužilaštvo da da izjavu povodom ove afere.

VINARIJA PORODICE IVANOVIĆ

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ranije je saopštio da je vinarija majke Petra Ivanovića „I-Wine“ od države dobila subvencije u iznosu od oko 1,4 miliona eura, kao i kredit u iznosu od oko 1,1 miliona eura od Investiciono – razvojnog fonda. Dio novca, Ljubica Ivanovića je dobila dok joj je sin bio na čelu ministarstva.

“I-Wine” je povoljni kredit od IRF-a dobila 2019. godine.

U 2018.godini, firma je osnovana i imala je jednog zaposlenog koji je u toj godini primio bruto zarada u iznosu od 3.025 evra. Tada je direktor kompanije bio Ljubičin sin i Petrov brat Luka Ivanović, dok ga je sinovac Sava naslijedio početkom 2019. godine. Ljubica je od početka rada kompanije jedini osniva.

Prema poreskoj prijavi za 2019. godinu kompanija “I-Wine” je imala jednog zaposlenog, a ukupan iznos za isplatu bruto zarade za cijelu godinu je 3.723 eura.

U toj godini za prvih šest mjeseci minimalna neto zarada je iznosila 193 eura, što je u bruto iznosi bilo 288 eura, dok je od jula do kraja godine neto iznos minimalne zarade bio 222 eura, a bruto 332,5 eura. Zbir ovih bruto zarada odgovara iznosu iz poreske prijave, odnosno za cijelu godinu je na poreze i doprinose unutar bruto zarade plaćeno oko 1.240 eura.

Petar Ivanović je jednom prilikom na gostovanju u emisiji na RTCG-u kazao da je ovaj vinograd u njihovoj porodici 300 godina, kao i da je “I-Wine” njihova porodična firma. Negirao je da je njegova majka subvencije dobijala zbog toga što je on bio ministar, već da je podršku dobila kao i ostali poljoprivredni proizvođači na javnom pozivu, ali da je i nekoliko puta odbijena.

KREDIT SUPRUGE OLIVIJE IVANOVIĆ

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u Ugovor o stambenom kreditu koji je 2007. godine odobrila Hypo Alpe Adria banka (HAAB) ministrovoj supruzi Oliviji Ivanović. Tim kreditom ona je kupila zemlju od 5.600 metara kvadratnih u Radovanićima u Herceg Novom. Kredit od 751.000 švajcarcaskih franaka odobren je 12. jula 2007. godine. U to vrijeme Petar Ivanović bio je član odbora direktora i potpredsjednik te banke. To se može zaključiti i na osnovu njegove biografije na oficijalnom sajtu Demokratske partije socijalista (DPS).

Prije tri mjeseca glavni istražitelj slučaja spornih kredita Hypo Alpe Adria banke Kristijan Beler izjavio je u razgovoru za bečki dnevnik “Kurir” da je “sistem Hipo” na Balkanu funkcionisao na način da kod finansiranja nekretnina nije bilo provjere rizika, niti procjena održivosti. “Niko nije provjeravao bonitet i kapital korisnika kredita. Čak nije provjeravano da li uopšte postoji nekretnina. Krediti su pored svega odobravani. Često su objekti bili mnogo manje vrijednosti od dobijenog kredita”, objasnio je Beler upitajući ko je uzeo razliku. Po srednjem kursu koji je korišćen u bankarskom ugovoru, 2007. godine vrijednost jednog eura iznosila je oko 0.60 franaka, što znači da je Ivanovićeva tada dobila kredit od 449.173 eura.
Navedeno je da banci od 31. avgusta te godine do 31. jula 2027. mora po osnovu vraćanja kredita 240 mjeseci da uplaćuje po 5.658 franaka. Do 2027. Ivanovićeva treba da vrati banci sa kamatom iznos od 1.358.129 franaka.

Vrijednost franka u odnosu na euro godinama je rasla, a danas prema kursnoj listi Centralne banke Crne Gore vrijednost jednog eura iznosi 1.03 franka. Po kursu iz 2007. godine, Ivanovićeva je u eurima trebalo da vraća banci oko 3.400 eura, a ove godine taj iznos je narastao na više od 5.000 eura. Prema zvaničnim podacima sa sajta Komisije za sprečavanje sukoba interesa, Ivanovićeva nikada nije primala platu veću od nekoliko stotina eura.

Za novac koji je kreditom dobila Ivanovićeva je u julu 2007. kupila oko 5.600 metara kvadratnih zemlje u Herceg Novom. Na tu nepokretnu imovinu upisana hipoteka u korist banke, zbog kredita. Zemlja je kupljena potpisivanjem tri ugovora, u koje je CIN-CG imao uvid. Prvo je 6. jula 2007. kupila 410 metara kvadratnih zemljišta u Radovanićima blizu Herceg Novog za 32.800 eura od tada sedamdesettrogodišnjeg Sava Begovića, koji je ugovor “potpisao” otiskom prsta. Dva dana kasnije potpisan je i ugovor sa porodicom Moric,kada je kupiljeno 4.141 metar kvadrati zemljišta takođe u Radovanićima za 331.280 eura. Istog dana, 8. jula, Ivanovićeva je sklopila još jedan ugovor sa istom porodicom, kada je kupljena zemlja od 1.050 metara kvadratnih u istom naselju za iznos od 84.000 eura.

DVOJNIK PETRA IVANOVIĆA?

Osoba koja se predstavila kao vlasnik gotovo 40.000 kvadrata zemlje u podgoričkom naselju Doljani tražila je od gradskih službi promjenu Prostornog urbanističkog plana (PUP), kako bi se tu moglo prerađivati grožđe i proizvoditi vino. Taj zahtjev, u obliku primjedbe na PUP, je prihvaćen. Problem je što vlasnik imovine, upisane u primjedbi, u trenutku podnošenja zahtjeva nije bio živ.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), prema podacima sa sajta Uprave za nekretnine, utvrdio je da je vlasnik imovine upisane u spornom dokumentu pokojni Milan Ivanović, otac ministra poljoprivrede Petra Ivanovića. Ipak, na njemu se nalazi potpis ministra Ivanovića – kao vlasnika – njegov broj mobilnog telefona i adresa. Ta primjedba na nacrt PUP-a u podgoričkom Sekretarijatu za urbanizam i uređenje prostora zavedena je 7. novembra 2013. godine. U tom službenom dokumentu Ivanović ili neko drugi u njegovo ime tvrdi da je vlasnik imovine u Doljanima od ukupno 39.539 kvadrata. Na pitanje zbog čega Komisiji za sprječavanje sukoba interesa nije prijavio nepokretnosti za koje je Sekretarijatu tvrdio da su njegove, Ivanović tvrdi da je neko njegov potpis falsifikovao i da on gradskom Sekretarijatu nije poslao taj dokument.

Primjedbom je, Ivanović ili neko ko se služi njegovim imenom, tražio da se za njegove nepokretnosti, koje je naveo pod brojevima parcela, “izdaju preciznije smjernice, koje bi omogućile da se nakon usvajanja PUP-a izdaju Urbanističko tehnički uslovi i da se planira sva infrastrukturna mreža (elektroenergetska, vodovodna, kanalizaciona…)”.
Sve to, kako piše, traži se zbog plana da na tim parcelama izgradi objekat, koji bi bio u funkciji prerade grožđa i proizvodnje vina. Od ukupno 16 parcela, koje je ministar ili njegov “dvojnik” naveo kao svoje, 15 ih se ne vode na njega već na njegovog pokojnog oca Milana, dok se samo 130 kvadrata vode na braću Mirka i Milovana Ivanovića.