Kada smo počeli da proslavljamo Novu godinu?

Svečane večere, porodična okupljanja, velike proslave na trgovima, odbrojavanje, zagrljaji, zdravice… Ljudi širom svijeta sa velikim uzbuđenjem iščekuju prve minute Nove godine, nestrpljivi da vide šta će im ona donijeti. Da li ste znali da to radimo posljednjih 4.000 godina?

Možda će vas iznenaditi kada saznate da dočekivanje Nove godine ima dugu, drevnu istoriju. Prva poznata zabilježena proslava Nove godine desila se u Vavilonu, prije oko 4.000 godina – 2.000 godina prije nove ere.

Vavilonci su slavili novu godinu na prvi mladi mjesec poslije proljećne ravnodnevice, obično krajem marta, a tim povodom su priređivali festival Akitu, koji je trajao jedanaest dana. Svakog dana festivala oni su praktikovali drugačiji ritual.

Praznik je slavio mitsku pobjedu boga neba Marduka nad boginjom mora Tiamat, a takođe je uključivao čin ili krunisanja novog kralja ili dozvoljavanja starom kralju da nastavi svoju vladavinu.

Od kada Nova godina počinje u januaru?

Različite civilizacije su početak nove godine vezivale za neki značajan astronomski ili poljoprivredni događaj.

Na primjer, Rimljani su sve do 46. godine nove ere, vodeći se lunarnim ciklusima, Novu godinu dočekivali u martu. Ta četrdeset šesta godina bila je najduža u istoriji i trajala je 445 dana. Tada je rimski imperator Julije Cezar pozvao iz Aleksandrije astronoma Sosigenija da unese ispravke u rimski kalendar.

Poslije ove julijanske reforme, nazvane tako po Gaju Juliju Cezaru, datumi proljećne ravnodnevice su bili usklađeni sa Sunčevim kretanjem.

U čast boga Janusa — rimskog boga početaka kom su mu dva lica davala mogućnost da istovremeno gleda i u prošlost i budućnost — Cezar je ustanovio 1. januar kao prvi dan u godini. Ovaj novonastali praznik Rimljani su slavili ne samo prinošenjem žrtava Janusu, već i razmjenom poklona, posećivanjem zabava i kićenjem svojih domova lovorovim grančicama, piše Nacionalna geografija.